Dobavljači goriva se preorijentisali na INA-u: Nestro i Gazprom pred gašenjem?

„Banka poštanska štedionica“, u kojoj imaju račun, neće još dugo moći da trpi pritiske.

Gotovo svi manji dobavljači u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko mjeseci počeli su da nabavljaju gorivo od hrvatske INA-e. Reagovali su nakon što su američke sankcije zaprijetile Naftnoj industriji Srbije, potvrđeno je Žurnalu iz više izvora. „Nestro petrol“ i „Gazprom“ ovim bi mogli da budu ugašeni, jer je „rat“ na naftnom polju Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u ovom dijelu Evrope rasplamsan.

Novo plaćanje u gotovini na pumpama „Gazprom“, otkrivaju izvori, samo je kupovina vremena. „Banka poštanska štedionica“, u kojoj imaju račun, neće još dugo moći da trpi pritiske.

Upravo o ovome za Žurnal je govorio i urednik portala Capital Siniša Vukelić

„Na pumpama je moguće plaćanje 'Gazprom' karticom i to će i dalje funkcionisati, što je posebno važno za pravna lica. Na njihovim karticama iznosi su značajni. Što se djelovanja u BiH tiče, imaju aktivan račun u 'Banci Poštanska štedionica', i ako on bude ugašen, desiće se isto što se desilo i drugim firmama kojima su zbog američkih sankcija ugašeni računi. To će biti posljedica, teško nadoknadiva. Situacija u Srbiji je teža jer čak 70-80 odsto tržišta zavisi od NIS-a. Rafinerija nafte Brod, nažalost, ne radi pa je 'Gazprom' i ovdje dobavljač“, naveo je.

Ekonomista Zoran Pavlović iznenađen je što Srbija ove godine nije pronašla bolji modalitet za momenat kada sankcije budu na snazi.

„Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je i u Moskvi i čudno je da sve visi kao Damoklov mač. Kako god, ovo plaćanje u kešu može funkcionisati neko vrijeme. Zbog bojazni da će kartično plaćanje biti obustavljeno napravljen je ovaj sistem. Kartično plaćanje zahtijeva procedure, gotovina daje neko vrijeme (jer se na račun može polagati kao pazar op.a.)“, rekao je Pavlović.

SRBIJA NI DO CRNOG PETKA, ALI MOŽE „NA CRNO“

Ekonomski novinar Miša Brkić ocijenio je danas u izjavi za FoNet da je nemoguće obezbijediti zalihe goriva za više od dva mjeseca, ukazujući da se vlast nije izjasnila o količini goriva u rezervama.

"Kolike god su zalihe, ne mogu da dobace do potrošačkog praznika 'Black Friday' (28. novembar). Eto, ako dotle dobacimo pod sankcijama i sa rezervama, sreća naša", izjavio je Brkić i dodao da je "Crni petak" prolazno vrijeme u kojem će se sagledati sve okolnosti i čitava situacija.

Ipak napominje da ima i drugih kanala kojima bi moglo da bude obezbijeđeno alternativno snabdijevanje rafinerije u Pančevu sirovom naftom.

"Moje informacije kažu da se sprema i srpska varijanta flote u senci, kao što je (predsednik Rusije Vladimir) Putin napravio svoju flotu u senci sa starim tankerima, pa kruži svetskim morima i prodaje rusku naftu na crno", naveo je Brkić.

Prema njegovim riječima, moguće je da neka slična srpska flota u sjenci krene Dunavom, pa da se napraviti maršruta tankerima kojom bi sirova nafta iz skladišta u Mađarskoj bila prebacivana do rafinerije u Pančevu.

„Nije to trajno rešenje, već alternativa koja bi delimično mogla da umiri tržište“, napomenuo je.

DODIKOVO BOGAĆENJE I PREDAJA NAFTNE INDUSTRIJE RS „NEPOZNATIM“ KUPCIMA

U martu ove godine Žurnal je podsjetio na sumnjivu prodaju naftne industrije RS. Jedan od prvih poteza Milorada Dodika po povratku na vlast u Republici Srpskoj 2006. godine bila je izmjena Zakona o privatizaciji državnog kapitala. Razlog će uskoro biti poznat. Potpisan je protokol o prodaji naftne industrije RS. Rafinerija nafte u Brodu, Rafinerija ulja u Modriči te distributivno preduzeće ''Petrol'' su prodate za 236 miliona KM ruskoj kompaniji „NeftGazinKor“.

Ugovor o prodaji zaključen je 2. februara 2007. godine, a Zakon o uslovima prodaje akcija preduzeća iz oblasti naftne industrije RS je donesen 28. februara iste godine. Stupio je na snagu 8. marta, što ukazuje da je Zakon prilagođen već zaključenoj prodaji.

Foto: Zurnal.info

„NeftGazinKor“ je prihvatio obaveze da će godišnje prerađivati 4,2 miliona tona nafte, 130.000 tona ulja i maziva, plasirati derivate posredstvom distributivnog preduzeća, izgraditi prugu od Rafinerije nafte Brod do Rafinerije ulja u Modriči, kao i da će zadržati postojeći broj radnika.

Sve te ugovorne obaveze  godinama poslije su zaboravljene. Šta je još tačno pisalo u tekstu ugovora nije poznato, jer je proglašen tajnim. Kao što je ostala i tajna vlasničke strukture. Prema dostupnim podacima, kompanija „NeftGazinKor“ 40 odsto je u vlasništvu ruske državne kompanije „Zarubežnjeft“, preostalih 60 odsto vlasništva ravnomjerno je podijeljeno na tri pravna lica, od kojih je jedno registrovano u “offshore zoni” na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Tri godine nakon privatizacije Rafinerije u Upravnom odboru „Njeftegazinkora“ našao se Duško Perović, šef Predstavništva RS u Ruskoj Federaciji, koji se na toj funkciji zadržao nepunih godinu dana, pokazali su podaci do kojih je došao portal Capital. Perović je bliski Dodikov saradnik i čovjek od ogromnog povjerenja za veze sa Rusijom, kako u ovom poslu tako i sa Rašidom Serdarovim oko Rudnika i Termoelektrane Ugljevik. Slijedom toga, našao je svoje mjesto i na "crnoj listi" SAD-a.

Tako je „spin“ Dodikove vlasti da je Rafineriju Brod kupila ruska državna kompanija negiran. Kupac je dakle „Njeftgazinkor“ u kojem državna kompanija „Zarubnježneft“ ima samo vlasnički dio, dok su većinski imale tri firme nepoznatih vlasnika, koji su sa 60 odsto vlasništva praktično upravljali Rafinerijom. Postojali su navodi kako su ti vlasnici osobe iz vrha vlasti RS, a tako nešto jednostavno nije bilo moguće bez upliva Milorada Dodika.

KREDITI ZA IZVLAČENJE NOVCA IZ BIH

Rafinerija je odmah opterećena kreditima po „ruskom receptu“. Novi vlasnik, ko god on ili oni bili, odmah navodnu investiciju pretvaraju u kredit. Analiza „Transparency Internacionala“ pokazala da je „Njeftegazinkor“ doznačio Rafineriji nafte zajmove pod lihvarskim uslovima. Prvi zajam iznosio je 40 miliona eura, a drugi 72 miliona eura, uz visoku kamatnu stopu od 12 odsto. Rafinerija bi trebalo vlasniku da plati i penale u slučaju kašnjenja, i to 120.000 eura za svaki dan kašnjenja. S druge strane, Vlada RS nije predvidjela penale ukoliko kupac ne bude ispunjavao obaveze iz ugovora.

Potom su Rusi odlučili da umanje kapital i to smanjenjem broja dionica. Međutim, nakon ove odluke, pisao je Capital, Rusi će u Rafineriju unijeti 72,5 miliona eura u cilju dokapitalizacije. S tom dokapitalizacijom ruski „NeftegazInKor“ postaje vlasnik više od 90 posto dionica, što im omogućava da donesu odluku o “skidanju” kompanije sa Banjalučke berze. Tih pomenutih 72,5 miliona eura biće potom “doznačeno Vladi RS na ime gašenja komercijalnih dugova Rafinerije”. Znači, s istim novcem će biti dokapitalizovano preduzeće i povećan vlasnički udio, a potom i pokriveni komercijalni dugovi koje je Dodikova Vlada preuzela na sebe.

Dan kasnije, isti metod smanjenja kapitala i pokrivanja gubitaka primjenjen je u banjalučkoj naftno-distributerskoj kompaniji „Petrol“. Posebni gubitnici u ove dvije transakcije bili su mali dioničari, jer su ostali bez više od pola vrijednosti dionica...

Detaljnije na linku:

„NeftGazinKor“ je 2008. godine u Banjaluci osnovao firmu „Optima Grupa“, kako bi kontrolisali ulaz i izlaz sirove nafte i ostalih roba.

Capital je, istražujući ruske baze podataka, došao do informacije da je Rusko spoljno-ekonomsko udruženje „Zarubežnjeft“ 2022. godine potpuno izašlo iz vlasništva „Njeftegazinkora“. Ozbiljnost namjera ruskih vlasnika je upitna, jer u svim javnim ruskim bazama podataka osnivači „Njeftegazinkora“ potpuno su nepoznati, te da ova kompanija ima zaposlenu samo jednu osobu.

To znači, pisao je Capital, da je većinski vlasnik kompletne naftne industrije Republike Srpske pravno lice koje ima zaposlenu samo jednu osobu.

U međuvremenu, akumulirani gubitak preduzeća iz sastava „Optima Grupe“ premašio je 2,6 milijardi KM.

Već šest godina od havarije postrojenja glavninu prihoda u Rafineriji Brod čini točenje plina. Prema izvještaju Banjalučke berze, Rafinerija je prošlu godinu završila sa gubitkom od oko 60 miliona maraka, a sveukupni dug premašuje 800 miliona. Od više od 1.300 radnika u trenutku privatizacije, ostalo ih je nešto više od 300.

Prema revizorskom izvještaju iz 2022. godine Rafinerija „Zarubežnjeftu“, „Njeftegazinkoru“ i „Optimi“ duguje po osnovu dugoročnih i kratkoročnih  kredita, kamata i uplaćenih avansa više od pola milijarde maraka. To je deset puta više od gubitka (57,8 miliona KM) koji je imala  Rafinerija nafte 2006. godine prije dolaska Dodikovih Rusa.

Piše: Žana Karić Gauk
Foto naslovna: Arhive/Dodik u Rafineriji Brod 
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter