Ekološki aktivizam u 2025: Dok institucije ćute, aktivisti nastavljaju borbu

Bez njihovog djelovanja mnoge presude ne bi bile donesene, dozvole ne bi bile poništene a brojni pokušaji otimanja od prirode i ljudi ostali bi skriveni. 

U Varešu je u decembru ove godine zabilježeno trovanje olovom. Testirani uzorci 44 osobe bili su pozitivni na prisustvo ovog teškog metala.

U septembru se u blizini hidroelektrane Ulog kod Kalinovika desila ekološka katastrofa – pomor ribe najvjerovatnije uzrokovan radom hidroelektrane.

Krajem ove godine, nakon što je Hrvatski sabor usvojio zakon kojim se omogućava odlaganje nuklearnog otpada na samoj granici sa BiH ponovo su u fokus došle potencijalne opasnosti. 

Ustavni sud Republike Srpske 26. februara proglasio je neustavnom Odluku o usvajanju Regulacionog plana SRP Jahorina na području opštine Trnovo.

Okružni sud u Banjoj Luci je dana 5. septembra 2025. godine donio presudu kojom se tužba Centra za životnu sredinu uvažava i poništava ekološka dozvola koju je nadležno entitetsko Ministarstvo izdalo za planiranu termoelektranu Ugljevik 3.

Okružni sud u Banjoj Luci, rješavajući upravni spor koji su pokrenuli Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, Centar za životnu sredinu i Opština Šipovo, donio je presudu kojom se poništava i nova ekološka dozvola za malu hidroelektranu “Jovići” na rijeci Plivi.

Foto: Robert Oroz/Pliva

Ovako nasumično odabrani i pobrojani slučajevi iz različitih sfera u javnost su dospjeli zahvaljujući eko aktivistima iz BiH. Poništene dozvole njihov su uspjeh a navedeni incidenti bez njih vjerovatno nikada ne bi ni dospjeli do šire javnosti. Navedeno je samo manji dio onoga što su u 2025. objavili i postigli. 

Foto: zurnal.info/HE Ulog

Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, kao i Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH, krajem oktobra i početkom novembra obratili su se OHR-u, Pravobranilaštvu BiH, Ujedinjenim nacijama, kao i Misiji BiH u UN-u u Njujorku, a zatim ponovo i krajem decembra. Upozorili su na moguće i najavljene izmjene režima zabrane raspolaganja državnom imovinom, dokumentovane slučajeve  nezakonitih prenamjena, koncesija i otuđenja zemljišta, ugrožavanje poljoprivrednog zemljišta, šuma, vodnih resursa i javnog dobra, sistemsko isključivanje javnosti iz postupaka odlučivanja, te potencijalne posljedice po društvenu stabilnost, povjerenje građana u institucije i vladavinu prava. Do sada nisu dobli nikakav odgovor od navedenih institucija. 

- Posebno naglašavamo da šutnja institucija u ovakvim okolnostima ne djeluje neutralno, već se  u javnosti i među pogođenim lokalnim zajednicama s pravom doživljava kao: ignorisanje opravdanih zabrinutosti građana, prešutno tolerisanje nezakonitih praksi, te odsustvo institucionalne odgovornosti u momentu kada su preventivno djelovanje i dijalog najpotrebniji.

Aarhus centar i Savez su do sada, unatoč sve većem nezadovoljstvu i pritiscima na terenu, svjesno I odgovorno birali pravna sredstva, institucionalni dijalog i apel na razum, upravo s ciljem da se izbjegnu eskalacije i društvene tenzije. Međutim, nastavak potpune administrativne šutnje ozbiljno potkopava te napore i dovodi u pitanje stvarnu spremnost institucija da ispune svoju zakonsku i društvenu ulogu – navode u dopisu. 

Foto: zurnal.info/Janjićki slapovi

Centar za životnu sredinu podnio je Komunikaciju Komitetu za usklađenost sa Aarhuskom konvencijom u Ženevi protiv BiH. Ovaj poseban žalbeni mehnizam, uspostavljen u okviru Ekonomske komisije za Evropu Ujedinjenih nacija, nadležan je da preispituje postupanje članica Aarhuske konvencije, s ciljem osiguranja najviših standarda okolišne demokratije.

Centar za životnu sredinu i Centar za ekologiju i energiju aktivno prate projekte izgradnje novih termoelektrana ili blokova u postojećim elektranama na ugalj u BiH, analizirajući sve korake u pravnim postupcima, posebno u vezi sa studijama uticaja na životnu sredinu i usklađenosti sa našim i međunarodnim zakonodavstvom u oblasti zaštite životne sredine, reagujući na sve nepravilnosti.

Pred Okružnim sudom u Banjaluci donesena je presuda koja poništava drugo rješenje o produženju istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja bakra, željeza i pratećih metala na istražnom prostoru Jezero koje je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske. Presuda je donesena na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu i mještana Jezera.

Koalicija za zaštitu rijeka godinama je aktivno radila na problem izgradnje malih hidroelektrana. 

Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT također je aktivno uključena u brojne procese, a jedan od posljednjih odnosi se na aktivnosti u vezi sa rudnikom Rupice u Varešu, koji je odnedavno u kanadskom vlasništvu, i koji je pred Federalnim ministarstvom okoliša i turizma pokrenuo  postupak obnove okolinske dozvole za podzemnu eksploataciju kompleksne rude olova, cinka, srebra i pratećih mineralnih komponenti. Ministarstvu su dostavili dostavili primjedbe i komentare na 16 stranica.

Paralaleno sa postojanjem ovakvih udruženja i organizacija, na terenu je mnogo pojedinaca koji aktivno izvještavaju o problemima iz svoje lokalne sredine. Neki od njih u prethodnim godinama završavali su i na sudovima. Pisali smo o Sari Tuševljak i Sunčici Kovačević, predstavnicama neformalne grupe građana „STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci”. 

U oktobru ove godine, zahvaljujući aktivistima ovog udruženja, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske donijelo je rješenje kojim prestaju da važe ekološke dozvole za dvije male hidroelektrane na Kasindolskoj rijeci u Istočnom Sarajevu, investitora kompanije Buk. Buk d.o.o. je u vlasništvu belgijske kompanije Green Invest a domaćoj javnosti su poznati i po tome što su tužbama pokušali zastrašiti aktiviste koji su se protivili izgradnji postrojenja.

Tokom godine na sudu je završio i dvojac iz pokreta Karton revolucija Adi Selman i Nedim Musić zbog toga što su pokušali zaustaviti zagađenje na Prokoškom jezeru.  Na meti su bili i nakon što su objavili video o radu TE Tuzla, zbog toga što su na svojim društvenim mrežama objavili nekoliko videouradaka kojima upozoravaju na namjeru spaljivanja otpada ili sumnju da je spaljivanje već i izvršeno. U Termoelektrani Tuzla tvrde kako im se time narušava reputacija a građani neosnovano plaše. Tužba je odbačena. 

Na društvenim mrežama brojne upozoravajuće snimke objavljuje ekološki aktivista iz Fojnice Robert Oroz. Aktivista je duže od 15 godina, a za Žurnal je ranije govorio I o napadima sa kojima se suretao zbog svog angažmana. Od tužbi u milionskim iznosima u slučaju borbe protiv gradnje MHE Luke u Fojnici, preko prijetnji oružjem i krivičnim prijavama, pa sve do fizičkih napada:

- Nažalost, aktivisti su vrlo često, u ovakvim napadima, potpuno nezaštićeni i ranjivi – rekao je za Žurnal. 

On smatra da najčešće iza ovakvih napada stoje različiti investitori, strani i domaći, koji su, kako kaže, „najsretniji kada realiziraju svoje unosne projekte daleko od očiju javnosti“. Često se dešava, dodao je, da građani pod uticajem investitora ili političkih stranaka, napadaju aktiviste koji se bore za zajedničko dobro nazivajući ih "stranim plaćenicima" ili "onima koji koče razvoj i investicije".

-Građani vrlo često nisu svjesni ni obaviješteni o opasnosti, te su su isključeni iz javnih rasprava, a medijsko prisustvo investitora njegov projekat  čini prihvatljivim u javnosti, koja percipira da će se tako otvoriti nova radna mjesta.. Na svu sreću uvijek ima i onih koji razumiju situaciju i daju nesebičnu podršku aktivistima u njihovoj borbi. Tako da nema pravila, sve zavisi od slučaja do slučaja. 

Jedan od načina na koji se aktivisti pokušavaju zaustaviti jesu i SLAPP tužbe. Oroz je tada naveo kako su sudski procesi u ovakvim slučajevima jako iscrpljujući što dodadno obeshrabruje druge ljude i aktiviste da se bore:

- Veoma teško je nositi se sa ovakvim problemima ukoliko aktivisti to rade sami bez podrške drugih aktivista i javnosti. Zato je jako bitno dati podršku žrtvama ovakvih tužbi, jer teško da se ijedan pojedinac može sam nositi sa silnim pritiscima i procedurama koje proživljava tokom ovakvih procesa, a na šta investitor i računa jer njemu novac nije problem da učestvuje u ovakvim postupcima. Sve u namjeri da prepadom i pritiskom na aktiviste, opravda svoj rad vlasnicima kompanija. 

Grupa građana sa Jahorine istrajava u svojoj namjeri da ne dozvoli daljnju prekomjernu gradnju na ovoj planini, nakon što je usvojen Regulacioni plan ali je Ustavni sud Republike Srpske 26. februara proglasio neustavnom Odluku o usvajanju Regulacionog plana SRP Jahorina na području opštine Trnovo. Sud je ocijenio da Revizija plana nije u saglasnosti sa Ustavom RS-a i Zakonom o uređenju prostora i građenju. 

Foto: zurnal.info/Jahorina

Zaštita Majevice, Plive, Une, Jahorine… borba protiv nezakonitih koncesija kojima se pogoduje samo vlasnicima velikih kompanija, neplanske ili nelegalne gradnje kojima se uništavaju kulturno-istorijski spomenici ali i narušava kvalitet života stanovnika, nelegalnih deponija, prekomjerne eksploatacije… Nabrajati udruženja i aktiviste u BiH nezahvalan je posao jer se svijest o potrebi zaštite okoliša budi u svim krajevima BiH, pa je nemoguće obuhvatitit sve čime se bave za dobrobit cijele zajednice. Bez njihovog djelovanja mnoge presude ne bi bile donesene, dozvole ne bi bile poništene a brojni pokušaji otimanja od prirode i ljudi ostali bi skriveni. 

Piše: B. Mrkić
Foto naslovna: dron.ba/Prokoško jezero
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter