Ekolozi upozoravaju: Ne postoji sigurna razina olova u krvi, iz Zavoda u Zenici obmanjuju javnost

Uvođenje novih referentnih pragova u izvještaju Instituta, 5 μg/dL za odrasle i 3,5 μg/dL za djecu, bez jasnog navođenja izvora tih pragova i bez pozivanja na važeće domaće propise, smjernice ili metodologiju, dodatni je razlog za zabrinutost, smatraju u ekološkim udruženjima

Nakon što je novo testiranje potvrdilo prisustvo olova u krvi kod 111 testiranih osoba iz Općine Vareš, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica saopštio je da su razine olova u krvi kod testiranih Vareš posljedica “industrijskih aktivnosti” i da su “unutar očekivanih granica”. 

Prve informacije o olovu u krvi testiranih stigle su u decembru prošle godine, a na proširenom testiranju iz februara 2026. potvrđeno je prisustvo olova u krvi kod 111 testiranih. 

Na tvrdnje Zavoda kako je sve pod kontrolom, te kako nema razloga za paniku reagovala su nevladina ekološka udruženja. Saopštenje Zavoda, smatraju, sadrži niz obmanjujućih formulacija i neutemeljenih ocjena, čime se, slučajno ili namjerno, umanjuje ozbiljnost situacije te javnost i mediji navode na pogrešne zaključke, navodi se u reakciji inicijativnog odbora Ekološke udruge “Opstanak” iz Vareša i Udruženja građana “Fojničani” iz Maglaja, koji aktivno prate slučaj trovanja olovom u Varešu.

Iz Zavoda navode da većina ispitanika ima nivoe olova  koji su unutar očekivanih granica za područja sa industrijskom aktivnošću, dok 16 ispitanika prelazi granicu od pet (5)  μg/dL, a da su sve vrijednosti kod djece su ispod referentne vrijednosti od granice tri i po (3,5) μg/dL.

-Dom zdravlja Vareš nije zabilježio akutne znake trovanja olovom, te i medijalna vrijednost od 1,88 μg/dL ukazuje na to. Cilj ovih ispitivanja i jeste bio da se reaguje prije nego što se pojave bilo kakvi zdravstveni problemi. U skladu sa preporukama mala promjena u dnevnoj rutini (kao što je mokro brisanje prašine i pranje ruku, ishrana bogata kalcijem, željezom i vitaminom C) može drastično smanjiti unos olova kod stanovništva. To su jednostavni, a najefikasniji načini zaštite. Ne govorimo o zarazi ili trovanju već o izloženosti. Cilj svih uključenih institucija je da identifikujemo tu izloženost u ranoj fazi kako bismo je eliminisali. Situacija zahtijeva pažnju i preventivu, ali nema mjesta panici.

Foto: Robert Oroz/Deponija Pržići

Ali iz ekoloških udruženja posebno skreću pažnju na formulaciju Zavoda da „većina ispitanika ima nivoe olova koji su unutar očekivanih granica za područja sa industrijskom aktivnošću“: 

-Ovakva formulacija Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica implicira da je prisustvo olova u krvi stanovnika Vareša direktna posljedica rudarskih aktivnosti, jer na području općine Vareš trenutno ne postoje druge značajnije industrijske aktivnosti. Istovremeno, ovakva tvrdnja sugerira da se zabilježene vrijednosti odnose i na profesionalnu izloženost, odnosno da su testirane osobe, ili dio njih, zaposleni u rudniku, što nije tačno.

Među testiranima su penzioneri i djeca, a podaci o razinama olova u krvi Varešana zaposlenih u rudniku i pripadajućim postrojenjima nisu javno dostupni. Bez tih podataka nema nikakvog stručnog osnova za tvrdnju da su vrijednosti olova u krvi “očekivane za područja sa industrijskom aktivnošću”.

Uvođenje novih referentnih pragova u izvještaju Instituta, 5 μg/dL za odrasle i 3,5 μg/dL za djecu, bez jasnog navođenja izvora tih pragova i bez pozivanja na važeće domaće propise, smjernice ili metodologiju, dodatni je razlog za zabrinutost, smatraju.

Time se potpuno zanemaruju referentne vrijednosti navedene u samim laboratorijskim nalazima, gdje je granična vrijednost definirana na 28 μg/L, odnosno 2,8 μg/dL. Koristeći više, novo uvedene pragove, Institut značajno umanjuje obim problema i broj osoba s razinama olova u krvi iznad laboratorijskih referentnih vrijednosi.

-Inicijativni odbor Ekološke udruge Opstanak iz Vareša i Udruženje građana Fojničani iz Maglaja ponovo naglašavaju da, prema jasnom i nedvosmislenom naučnom konsenzusu, ne postoji sigurna razina olova u krvi. Posebno su ugrožena djeca, kod kojih i niske koncentracije mogu imati ozbiljne i dugoročne posljedice po zdravlje i razvoj. U tom kontekstu, nužno je naglasiti kako ni pragovi od 3,5 μg/dL i 5 μg/dL ne predstavljaju sigurne granice, već indikatore povećane izloženosti koji zahtijevaju hitnu reakciju.

Pojava i jednog jedinog slučaja s takvom ili višom koncentracijom olova u krvi predstavlja ozbiljan signal za zabrinutost i potrebu za hitnim mjerama:
- Činjenica da je samo u posljednjem testiranju čak 16 osoba imalo vrijednosti iznad tog praga jasno ukazuje da se ne radi o izoliranom slučaju niti o uobičajenoj pojavi, već o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu koji zahtijeva hitnu uspostavu koordiniranog odgovora nadležnih institucija na svim razinama vlasti.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u svom saopštenju uopće ne spominje dugotrajnu izloženost olovu, koje se taloži u organizmu, niti navodi da ovi nalazi predstavljaju samo presjek trenutnog stanja, u kratkom zimskom periodu. Ključno pitanje ostaje bez odgovora: koliko dugo su stanovnici Vareša izloženi ovom teškom metalu i kakve su kumulativne posljedice takve izloženosti? 

Od Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica zahtijevaju potpuna transparentnost i objavu cjelovitih rezultata u anonimiziranom obliku, uključujući pojedinačne izmjerene vrijednosti, osnovne demografske pokazatelje (dobne skupine i spol), bez navođenja osobnih podataka, kao i jasno navođenje izvora i metodologije korištene za interpretaciju rezultata: 

-Javnozdravstvena komunikacija mora biti precizna, nedvosmislena i utemeljena na nauci i zakonima, a ne na neodgovornim, neprofesionalnim formulacijama koje, namjerno ili nenamjerno, relativiziraju stvarno stanje i rizike na koje nalazi nedvosmisleno ukazuju. Budući da je mnoštvo zdravstvenih stručnjaka konstatiralo da se u slučaju Vareša radi o hroničnoj izloženosti olovu, odnosno hroničnom trovanju, te da uzrok još uvijek nije jasno utvrđen, tvrdnja da je sve “unutar očekivanih granica” trebala bi, u najmanju ruku, rezultirati ostavkama odgovornih, kako u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, tako i u ministarstvu nadležnom za njegov rad - zaključuju u svojoj reakciji inicijativni odbor Ekološke udruge “Opstanak” iz Vareša i Udruženja građana “Fojničani” iz Maglaja.

Piše: B. Mrkić
Foto naslovna: Robert Oroz 
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter