Hoće li sa 1,5 milion posle rata, Srpska do kraja Dodikovog novog mandata -spasti- na 750.000 stanovnika?

Hoće li sa 1,5 milion posle rata, Srpska do kraja Dodikovog novog mandata -spasti- na 750.000 stanovnika?

Hoće li sa 1,5 milion posle rata, Srpska do kraja Dodikovog novog mandata -spasti- na 750.000 stanovnika?

PUNA USTA REFERENDUMA: Dodikove prijetnje sa odloženim dejstvom

Sve je manje, bar u Republici Srpskoj, onih koji vjeruju Dodikovim podgrijanim najavama raznih referenduma, otcjepljenja, prenosa nadležnosti za države na entitetski nivo…, ali je zato sve više onih koji su zbog njegove politike, u čijoj srži je konflikt, otišli ili namjeravaju otići iz ovog bh. entiteta.

"Ako nas budu izgonili iz Bosne i Hercegovine, mi ćemo iz nje izaći“, riječi su Milorada Dodika, izgovorene dan nakon što je po treći put preuzeo mjesto predsjednika Republike Srpske.

Prethodno je u Narodnoj skupštini Republike Srpske poručio da je „on taj koji određuje interes RS“, a potom je svim Srbima u tom bh. entitetu, koji nisu na fonu njegove ideologije i politike društva jednog lica, nakačio jezivu etiketu: „Ovdje je riječ – jesi li Srbin ili nisi. Ako nisi, onda si izdajnik.“

Pitanje je šta Dodik tačno misli kada kaže - „ako nas budu izgonili“, jer nisu Srbi u BiH ovce ili „razobadana stoka“ (termin koji je u parlamentu RS promovisala poslanica SNSD-a Nataša Radulović), pa da ih neko izgoni iz Bosne i Hercegovine.

Ne „izgoni“ iz BiH niko ni Srbe ni Bošnjake ni Hrvate i ostale građane koji se nacionalno ne identifikuju sa ova tri naroda. Oni sami odlaze iz zemlje, jer više ne mogu da podnesu matricu na kojoj decenijama djeluju nacionalističke stranke, koje godinama, uporno i javno siju međunaconalnu mržnju i podgrijavaju strah kod običnog svijeta od novog sukoba. Istovremeno, vladajuće elite u BiH, svako u svom „toru“ , nastavljaju sa otimačinom javnih resursa, kradući od države  i stvarajući prebogate političko-interesne grupacije, u čijim rukama je skoncentrisana sva moć. Te grupacije čine ličnosti iz izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti na svim nivoima, ali i osobe iz podzemlja, notorni kriminalci, koji su u pravilu zaduženi da odrađuju najprljavije poslove u ime vlastrodržaca.

Dodik je ponovo prigrabio apsolutnu vlast i uticaj u Republici Srpskoj, a njegova stranka najvjerovatnije će biti dio vlasti i na državnom nivou, pa ćemo i naredne četiri godine svjedočiti igrokazima u kojima neko Srbe „izgoni“ iz Bosne i Hercegovine, a Dodik ih brani. Nova Dodikova politička sezona, sasvim sigurno, neće donijeti ništa novo. Nastaviće se uzurpirati medijski prostor floskulama o otcjepljenju RS od BiH, negiranju države BiH, oživiće se, davno obećane, a nikad realizovani "projekti", poput referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, izbacivanju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH…

„Vratićemo referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, koga se oni boje, a mi ćemo odlučiti kada će se to desiti“, Dodikova je najnovija prijetnja sa odloženim dejstvom, čiji je cilj da pažnju domaće javnosti, ali i stranog faktora u BiH zadrži na kursu koji je on trasirao. Dodik godinama „zateže konopac“, na čijem su jednom kraju teme kojima nameće politički haos u BiH, dok su na drugoj strani faktori, čije ključne naloge, prije ili kasnije, ispuni da bi opstao na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini.

Dokaza za ovakvu konstataciju je mnogo, a najsvježiji su oni da su Dodikovi ministri u Savjetu ministara BiH, par dana prije nego što je CIK objavio konačne rezultate izbora, uključujući i one za predsjednika RS, pristali na uspostavljanje zajedničke, kontakt tačke BiH sa EUROPOL-om, kao  i da su dali saglasnost za uspostavljanje sistema za razmjenu podataka o putnicima. Dodik je mjesecima ranije tvrdio da ovakve odluke nikada neće biti donesene. Osim toga, čekalo se da izbori prođu pa da predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija, nakon mjeseci odlaganja, na dnevni red stavi usvajajanje ovogodišnjeg Plana reformi, odnosno ANP-a.

Sve je manje, bar u Republici Srpskoj, onih koji vjeruju Dodikovim podgrijanim najavama raznih referenduma, otcjepljenja, prenosa nadležnosti za države na entitetski nivo…, ali je zato sve više onih koji su zbog njegove politike, u čijoj srži je konflikt, otišli ili namjeravaju otići iz ovog bh. entiteta. Isto kao što zbog politika bošnjačkih i hrvatskih vođa iz zemlje odlaze pripadnici ostala dva naroda. Prema realnim procjenama, iz BiH je u poslednjih desetak godina otišlo oko 400 hiljada ljudi, svih vjera i nacija.

Piše: Ljiljana Kovačević
Foto naslovna: Žurnal
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter