Hrvatska će vojno intervenisati u slučaju -napada na suverenitet- Crne Gore
Činjenica da predsjednik Milanović u Crnu Goru putuje ratnim brodom "Omiš" Hrvatske ratne mornarice jasna je politička poruka, smatra hrvatski "ekspert" Davor Đenero, često citiran u režimskim medijima
Činjenica da predsjednik Milanović u Crnu Goru putuje ratnim brodom „Omiš“ Hrvatske ratne mornarice jasna je politička poruka, smatra hrvatski „ekspert“ Davor Đenero, često citiran u režimskim medijima.
Poruka takvog dolaska (ratnim brodom) upućena je Crnoj Gori kao NATO saveznici. Hrvatska razumije da je Crna Gora u teškoj situaciji, a da pritisak Srbije (i iza njenih leđa Rusije) nikad nije bio ovako otvoren. Hrvatska je vjerovatno najsvjesnija među saveznicama, da je obvezana Članom 5. Atlantske povelje saveznici priskočiti u slučaju vojne prijetnje i napada na njen suverenitet, kazao je za Portal Analitiku.
Pritom, dodaje on, ta poruka nije vezana uz spomenuto i još uvijek nedefinirano granično pitanje na ulazu u Boku. Možda taj kratki put od Cavtata, rodnog mjesta i hrvatskog i crnogorskog pravnog autoriteta Baltazara Bogišića, do Tivta, vjerovatno nije niti asocijacija na putovanja Josipa Broza „Galebom“.
Poruka takvog dolaska upućena je Crnoj Gori kao NATO saveznici. Hrvatska razumije da je Crna Gora u teškoj situaciji, a da pritisak Srbije (i iza njenih leđa Rusije) nikad nije bio ovako otvoren, siguran je Đenero.
Hrvatska je vjerovatno najsvjesnija među saveznicama, da je obvezana Člankom 5. Atlantske povelje saveznici priskočiti u slučaju vojne prijetnje i napada na njen suverenitet.
Hrvatska je nakon pristupanja NATO savezu glasno ponavljala kao, da je devedesetih bila članica NATO saveza, ne bi bilo ratne agresije, a sada podsjeća treće zemlje, odnosno treću zemlju, da ta sigurnost pred vanjskim ugrožavanjem suvereniteta pripada i Crnoj Gori.
Hrvatska s velikim simpatijama gleda na politiku crnogorske administracije. U Zagrebu se jasno razumije da je političko vođstvo Crne Gore projekt neovisne države pokrenulo tek onda kad je, nakon atentata na premijera Đinđića, postalo izvjesno da demokratska tranzicija unutar državnoga saveza Srbije i Crne Gore jednostavno nije moguća, a sve što se nakon te odluke odvijalo u Crnoj Gori, u Hrvatskoj je nailazilo na snažnu potporu.
„Hrvatska je razumjela da su Crnoj Gori zadani teški uvjeti za proglašenje neovisnosti, s vrlo visokim pragom uspješnosti referenduma. Međutim, Hrvatska je Ustavom iz 1990. sama sebi zadala još strože uvjete. U Crnoj Gori preduvjet za uspjeh referenduma 2006. bilo je da na njega izađe najmanje 50% upisanih birača, i da za samostalnost glasa 55% izašlih na izbore, a Hrvatska je kao kriterij uspjeha referenduma 1991. o neovisnosti propisala da na njemu za neovisnost glasa više od 50% svih upisanih birača“ kazao je između ostalog za Portal Analitiu.
Izvor: portalanalitika.me/Infomedia Balkan
Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks
