Kako je uništena Akvana - Gubili milione godišnje

Novi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je najavio novo vrijeme za JP Akvana! Ipak, kako je Akvana dovedena na rub propasti!?

Šta se to i kako radilo u ovom preduzeću u posljednjih 15 godina da smo došli u situaciju da firma u čijem je vlasništvu Gradski olimpijski bazen i Vodeni park, koja je rukovodila sa restoranom, kao i kafe barom u samom centru ima preko 10 miliona maraka nagomilanog duga. 

Ovo preduzeće od svog osnivanja posluje sa ogromnim gubicima. Pa je tako, prema informacijama do kojih smo došli, Akvana je svake godine poslovala negativno. Tako je u zadnjih 10 godina, umjesto ostvarivanja dobiti, Akvana bilježila ogromne gubitke od pola do preko milion maraka godišnje. 

Novi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković istakao je da je gradsko preduzeće „Aquana“ pred kolapsom i da je potrebna hitna intervencija.

Nedugo zatim postavio je i novog v.d. direktora Akvane Velibora Vukajlovića koji za BUKU kaže da je po preuzimanju dužnosti odmah sam krenuo u analizu stanja u preduzeću. 

„Ono što je vidljivo u prvi mah, je da je preduzeće u dugovima. Akumulirani gubitak već od 11,7 milona KM, a dugovanja veća od 5 milona KM. Kasni se ili se uopšte nije plaćalo dobavljačima. Postoje dugovanja prema poreskoj upravi, radnicima nisu isplaćivane plate u bruto iznosu, a i u isplati neto plata ima kašnjenja“, rekao je Vukajlović.

On kaže da je prerano da iznosi zaključke kako je preduzeće dovedeno u ovakav položaj. 

„Kao što rekoh, analiziram izvještaje o poslovanju, sklopljene ugovore, strukturu i raspored radnika i radnih mjesta, dugovanja i potraživanja. U ovoj fazi je evidentno da ugostiteljski objekat ostvaruje kontinuirani gubitak čak i kad se ne uračuna trošak amorzitecije. Ovo se svakako odnosi i na preiod prije krize izazvane korona virusom. Mogu reći da svaki dan imam nekoliko sastanaka, što sa dobavljačima, sportskim klubovima, sindikatom , a do sad sam obavio i nekoliko razgovora sa radnicima i rukovodiocima“, kaže naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, poslije analize stanja, vidjeće na kojim mjestima su sve imali gubitke i zbog čega je do njih dolazilo. 

„Smatram da ovo preduzeće može zaposliti i 100 radnika, ali radnika koji će zaraditi svoju platu. Kapacitet preduzeća je ogroman, samo treba preduzeti korake reorganizacije rada, motivisati radnike i izvući ono najbolje od njih kako bi , ponavljam, zaradili svoje plate. Gradska uprava, kao i ja, imamo jaku želju da preduzeće postavimo na noge i da ga oporavimo. Ne sumnjam da ćemo imati veliku podršku Gradonačelnika  u ovom procesu“, kaže Vukajlović za BUKU.

Glavni urednik poslovnog portala Capital.ba Siniša Vukelić navodi da je propast Akvane počela s njenim osnivanjem. osnosno pogrešno postavljenim konceptom i poslovnim planom.

„Početna greška je partnerstvo sa italijanskom kompanijom 'Atzwanger S.p.A' odmah po osnivanju, sa kojom se ušlo u ovako ambiciozan projekat bez neke analize. Nakon što je grad postavio uslov cijene karata Italijani su se povukli i grad im je morao isplatiti milonsku sumu kao odštetu. Nikad nije postavljeno kako treba Akvana da funkcioniše. Da li to treba da bude preduzeće od javnog interesa koje ne treba da zarađuje novac i koje će imati pristupačne cijene karata i da se Akvana sufinansira iz budžeta i da imamo time indirektnu korist kroz razvoj plivačkih sportova i slično. Ili treba da postoji kao komercijalno preduzeće čime već usluge koje daje za mnoge građane bi postale nepristupačne. Jer, održavanje i zagrijavanje ogromne količine vode i tako ogromnih prostora poput gradskog bazena i rekreativnioh bazena je veoma skupo. Ukoliko bi to bila firma od javnog interesa onda je nesporno da pored dobrog i domaćinskog upravljanja tu mora biti subvencioniranje iz gradskog budžeta. Ako je grad već nametnuo da to budu niske cijene karata, da plivačke škole i klubovi imaju povlaštene cijene ili čak besplatno, onda se mora naći način kako to finansirti“, tvrdi Vukelić.

On kaže da se mora ispitati cjelokupno poslovanje i planovi u JP Akvana i zašto su se donosile neke odluke.

„Ovdje treba vidjeti prvo zašto se uopšte odmah na početku ulazilo sa privatnom kompanijom iz Italije i da lije to uopšte bio javni poziv. Da li ovdje postoji odgovornost prethodnih gradonačelnika koji su to inicirali. Možda bi trebalo sad dozvoliti nekim drugim privatnim kompanijama koje znaju to da vode da uđu sa novim kapitalom, ali teško da će bilo koji privatnik prihvatiti da radi pod ovakvim uslovima gdje su Akvani vezane ruke, odnosno gdje rukovodstvo ovog preduzeća ne može da utiče mnogo na cijene i prihode. Jer, na ovakav način teško da se može Akvana podignuti na noge“, kaže Vukelić.

Što se tiče ugostiteljstva u sklopu Akvane, on navodi da je taj dio samo usputni u cijelom poslovanju i on nikako nije mogao izvući gubitke koji se stvaraju na bazenima, čak i da su tri puta više zarađivali.

„Tu imao i velike troškove zaposlenih koji rade u Akvani. Kada govorimo o budućnosti Akvane, odluku o tome kako će se ona izvući iz ove krize ne treba da donese gradonačelnik ili Skupština, već je potrebno okupiti ekpertski tim koji će vidjeti šta su glavni problemi i gdje tražiti rješenje“, kaže Vukelić i dodaje: 

„Do sada se sve svaljivalo na prethodnu upravu Akavne, ali treba se osvrnuti i na pogrešan koncept koji je postavljen na početku, odnosno osnove na kojima je izgrađena Akvana. Takođe, dosta se toga samo politički radilo i politički gledalo na Akavanu, tako da ćemo tek sad vidjeti postoji li spremnost i mogućnosti da se spasi ovo preduzeće“, rekao je on.

I prethodna vlast predvođena Igorom Radojičićem je pokušavala podignuti Akvanu na noge, ali bezuspješno. Njihovi potezi nisu donijeli ništa korisno iako su oni tvrdili da su u prethodne dvije godine učinjeni određeni pomaci.

“Mi smo vodili program restrukturisanja ‘Akvane’ čiji je cilj bio da je učinimo finansijski samoodrživom ili barem da to bude u nekoj prespektivi. Radi se o preduzeću koje je na tržištu, nije budžetski korisnik, osim granta koji je namijenjen za Gradski olimpijski bazen (GOB), a ‘Akvana’ kao firma je puno veća, pokriva više objekata i djelatnosti. Oni vuku dosta starih dugova iz ranijeg perioda  i u protekle dvije godine smo kroz promjene djelatnosti, odustajanja od neproduktivnih stvari i smanjivanja broja zaposlenih, za čak jednu trećinu, i nekih drugih unutrašnjih mjera reorganizacije, popravili finansijski rezultat. Prošla godine je s tog aspekta bila najbolja. Međutim, ova godina (2020.) ih je sahranila”, naveo je Igor Radojičić, bivši gradonačelnik Banjaluke.

Na kraju su opet posegnuli za zaduživanjem da bi održali Akvanu još uvijek na životu.
I sam Radojičić je priznao da ješpotrebno riješiti pitanje samoodrživosti „Akvane“ na koje oni nisu imali odgovor.

Promjenom gradonačelnika najavljene su i promjene u „Akvani“, a kao jedna od opcija se spominje i prijedlog bivše vlasti da ovo preduzeće postane javna ustanova i finansira se iz budžeta i to na način da se napravi podijela.  
 

Izvor: buka