Kriminal SNSD-a OD 115 miliona KM došao na naplatu: Dug Viaductu biće isplaćen od akciza namijenjenih RS

Odluka je to visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.

Afera „Viaduct“, koja će koštati više od 115 miliona KM, konačno bi mogla biti završena primjenom jutrošnje odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta – dug će biti namiren iz prikupljenih akciza, i to iz dijela koji pripada Republici Srpskoj.

Kriminalni ugovor vrh entitetske vlasti sklapao je sa sumnjivom slovenačkom firmom, sve je došlo na novčanu naplatu, pravosudnog epiloga u državi BiH vjerovatno neće biti. U čijim džepovima će novac završiti, nikome više nije jasno, s obzirom na to da je "Viaduct" vlastima poslao broj računa banke u offshore zoni.

Režim u RS, sa prstima Srđana Amidžića na mjestu ministra finansija BiH, od juče pokušava da ovo Šmitovo rješenje predstavi kao udar na džepove penzionera i radnika i izvuče koji jeftini politički poen u ovom entitetu, još jednom pokušavajući da sakrije krivce za aferu koja je žestoko uzdrmala ionako osiromašene budžete.

SNSD ministar imao je ideju da ogroman dug namiri iz dobiti Centralne banke BiH, dok ga nije naročito potresala situacija sa BHANSA-om i smanjenjem plata radnika ove agencije, kao ni ugroženost kontrole neba čiji je uzrok bio upravo dug prema tašna -mašna firmi riješen pred Arbitražnim sudom u Washingtonu. Dok su kadrovi SNSD i HDZ mjesecima kočili izmirenje duga, dnevna kamata iznosila je više od 18.000 KM.

„Nazovite to kako hoćete. Ovo je direktni udar na svakog građanina u RS. Ali ovo sa Vladom RS nema nikakve veze. Krajnji cilj je da ove isplate počnu da kasne, a da mi plaćamo institucije kulture u BiH ili neke skenere, koji se nalaze u Sarajevu. To je nedopustivo i ako neko misli da na takav način može da funckioniše BiH, to je nerealno“, izjavio je Amidžić.

Nerealna je, međutim, bila i situacija iz 2004. godine, kada je Vlada RS predvođena Perom Bukejlovićem sa firmom"HES Vrbas", u vlasništvu slovenačkog "Viaducta", potpisala ugovor o dodijeli koncesije za izgradnju dvije hidroelektrane. Godinama poslije „Viaduct“ nije realizovao gradnju. Račun u Sloveniji im je u nekoliko navrata bio blokiran, a firma je imala jednog zaposlenog. Uporedo, Banjalučani su protestovali.

Godine 2013. Vlada RS, kojom je tada predsjedavala Željka Cvijanović, sa“Hidroelektranama na Vrbasu”, koje su dio holdinga “Elektroprivrede RS”, potpisala je koncesiju o gradnji hidroelektrane „Bočac 2“, locirane nedaleko od lokacije na kojoj je "HES Vrbas“ trebalo da grade Slovenci.

Postoje navodi da je „Viaduct“ tada tražio 3,8 miliona maraka odštete, što je, navodno, odbijeno. Potom ova firma 2015. godine traži raskid koncesije potražujući 46 miliona KM. Zahtjev je odbijen i pokrenut je međunarodni spor. Taj spor je skup, a „Viaduct“ nije imao ni marke na računu, priznali su njegovi pravni zastupnici.

„Od samog početka, činjenica da klijenti ne posjeduju finansijska sredstva za pokretanje arbitražnog postupka, nije predstavljala nikakvu tajnu. Računi društva su bili blokirani i navedena činjenica je bila poznata i protivnoj strani. Tada smo došli do saznanja o postojanju tzv. Third party funding, odnosno fondova koji finansiraju troškove arbitražnih postupaka i krenuli smo u potragu za fondom koji bi bio zainteresovan za predmet Viaduct“, naveli su poslije u opisu događaja pravni zastupnici ove firme.

Praktično, arbitraža je pokrenuta sa, uslovno rečeno, posuđenim novcem američkog fonda, koji će im biti isplaćen po okončanju spora.

Funkcionerima RS postalo je jasno da slijedi veliki problem. Polovinom 2017. godine premijerka Cvijanović sa Vijećem ministara, kojim predsjedava Denis Zvizdić (Narod i pravda), potpisuje „Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu 'Viaduct'“, kojim država garantuje isplatu odštete, a koju će naknadno potraživati od Republike Srpske.

“Sve eventualne novčane iznose (naknadu štete i/ili izgubljenu dobit sa kamatom, odštetu i drugo), koje bi na osnovu konačne arbitražne odluke, donesene u arbitražnom postupku tužiocu bila dužna isplatiti Bosna i Hercegovina, po prijemu dokumentovanog zahtjeva Pravobranilaštva BiH, Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezuje da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom”, navedeno je u članu 4. Sporazuma.

Formalno, kao u svim međunarodnim arbitražnim sporovima tužena je BiH, no vlasti RS nisu dozvoljavale da ih zastupaju pravobranioci, ni entiteski ni državni.

"Vlada RS je tražila da ona vodi postupak, pošto se radi o njenoj imovini, odnosno, hidroelektranama. RS je sve vodila, izabrali su advokatsku kuću i oni su vodili taj postupak. I izgubili su", izjavio je u maju 2022. godine za RSE Mlađan Mandić, tadašnji zamjenik pravobranioca BiH.

Nakon što je tog istog maja saopšteno kako je dosuđena odšteta u korist „Viaducta“ 90 miliona maraka, predsjednik Vlade RS Radovan Višković zakazao je tim povodom vanrednu sjednicu Vlade. Izjavio je kako je Vlada angažovala stručnjake i da će njihovo mišljenje imati za 15 dana.

Tih 15 dana pretvorilo se u gotovo tri godine. Šutjeli su iz insitucija RS, nadležni iz Vijeća ministara, i bviši predsjedavajući Zoran Tegeltija i ministri finansija Vjekoslav Bevanda i Srđan Amidžić, sve do aktuelne predsjedavajuće Borjane Krišto. Uzalud su iz Pravobranilaštva BiH predlagali da Vijeće ministara što prije usvoji zaključak kojim se nalaže Vladi RS da izmiri potraživanje ili da Ministarstvo finansija BiH postupi po presudi, kako bi smanjio plaćanja kamate.

Dug je rastao, a „Viaduct“ je pokrenuo izvršni postupak, navodeći čak i objekte Centralne banke u Banjaluci, Mostaru i Brčko Distriktu.

Uslijedila je potom još rigoroznija mjera u traženju prinudne naplate. Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe je obaviještena da joj je sudskim nalogom o zaplijeni naloženo da ne izvršava bilo kakva dalja plaćanja prema Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), što je dovelo u pitanje aviosaobraćaj.

Svugdje bi ovo zahtijevalo hitnu sjednicu, reakciju Vijeća ministara, ali toga nije bilo. Predsjedavajuća Krišto rekla je da će izvršenje ići na teret BiH, ali da u tom slučaju BiH ima pravo tužbe kako bi se naplatila od RS, što može značiti novi dugogodišnji proces.

Krišto je priznala da ministri iz RS u Vijeću ministara opstruišu proces isplate. Na dnevni red dolazile su i smjene ministara finansija Srđana Amidžića i spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca. Oni su žurili da ispune posljednji zadatak, a to je da Vijeće odobri stotinu miliona maraka za kupovinu zgrade u Banjaluci za potrebe UIO, a koja pripada kumu predsjednika RS Milorada Dodika, presuđenom kriminalcu Mili Radišiću.

Njegova ponuda bila je jedina i na posljednjem raspisanom tenderu.

Piše: Žana Karić Gauk
Foto naslovna: Kanjon Vrbasa
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter