Mediji o sukobu između Izraela i Irana: Ovo je najopasniji rat u istoriji Izraela
Izrael uvijek ima suženje svesti poslije prvih uspeha i nikada ne razmišlja o danu poslije - piše Gideon Levy.
Iransko ministarstvo zdravstva saopštilo je da su najmanje 224 osobe ubijene otkako je Izrael započeo napade u petak, a izraelske vlasti tvrde da su do sada u iranskim akcijama ubijene 24 osobe. Obje strane tvrde da su akcije poduzele u samoodbrani.
Iranski ambasador UN-u Amir Saeid Iravani u pismu Vijeću sigurnosti UN-a rekao je da Iran ima pravo na samoodbranu, da su sve operacije bile proporcionalne i usmjerene na vojne ciljeve i pripadajuću infrastrukturu. S druge strane, Izrael je optužio Iran za napade na civile i civilnu infrastrukturu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je najveća razlika između izraelskih i iranskih napada u tome da je Izrael ciljao nuklearne i raketne prijetnje, a Iran civile.
Izraelske vlasti i dalje tvrde da su napad počele kako bi zaustavile iranski razvoj nuklearnog oružja. Teheran negira da razvija nuklearno naoružanje i tvrdi da ima pravo razvijati nuklearnu tehnologiju u mirnodopske svrhe, uključujući obogaćivanje uranija, kao potpisnik Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. Izrael nije potpisnik tog ugovora i jedina je država na Bliskom istoku koja posjeduje nuklearno oružje. Tulsa Gabbard iz američke obavještajne službe u martu je svjedočila pred Kongresom i izjavila da prema njihovim informacija Iran ne gradi nuklearnu bombu.
Na društvenoj mreži Truth Social, američki predsjednik Donald Trump napisao je:
Iran je trebao potpisati sporazum koji sam im rekao da potpišu. Kakva sramota i gubitak ljudskog života. Jednostavno rečeno, IRAN NE MOŽE IMATI NUKLEARNO ORUŽJE. To sam ponavljao iznova i iznova! Svi bi trebali odmah napustiti Teheran.
NAPAD NA TELEVIZIJU
Al Jazeera piše da je do sada više od 600 građana iz 17 zemalja evakuisano iz Irana, preko Azerbejdžana. Među njima su, između ostalih, građani Rusije, Bjelorusije, Njemačke, Španije, Italije, Srbije, SAD, Kine, UAE...
Egipatska novinska agencija MENA piše da su ministri vanjskih poslova 20 arapskih i muslimanskih zemalja osudili izraelske napade na Iran i pozvali na deeskalaciju u zajedničkoj izjavi. Izrazili su zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba u čitavoj regiji. S druge strane, na summitu neformalne grupe bogatih zemalja G7, koji je održan u Kanadi, učesnici su pozvali na deeskalaciju sukoba, ali i naglasili da Izrael ima pravo braniti se.
Službena novinska agencija IRNA izvjestila je da su tri medijska radnika ubijena u izraelskom napadu na iransku državnu televiziju, uključujući urednicu vijesti Nimu Rajabpour. Neposredno prije napada na televiziju, izraelski ministar odbrane Israel Katz izjavio je da je „Iranski propagandni i huškački glas na putu nestanka".
Velike avionske kompanije nastavljaju sa obustavom letova u zoni sukoba. Ruski Aeroflot otkazao je letove između Moskve i Teherana, Qatar Airways privremeno otkazao letove prema i iz Irana, Iraka i Sirije, grčki Aegean Airlines otkazao je sve letove prema i iz Tel Aviva, kao i sve letove prema i iz Bejruta, Amana.
Pakistan je zatvorio sve svoje granične prijelaze s Iranom na neodređeno vrijeme. Svoj zračni prostor zatvorio je i Jordan.
OD SAVEZNIKA DO NEPRIJATELJA
Redakcija Deutsche Welle analizirala je dosadašnje odnose između Irana i Izraela.
Prije Islamske revolucije 1979. godine, obje države su bile blisko povezane. Iran je čak bio među prvim državama koje su 1948. priznale državu Izrael. U okviru sukoba na Bliskom istoku Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država. Za Teheran je Izrael, podržan od strane Washingtona, bio korisna politička protuteža arapskim susjedima - piše Deutsche Welle.
Nakon pobjede Islamske revolucije 1979. godine Iran je poništio sve sporazume s Izraelom, a Ajatolah Homeini oštro kritizirao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija
ODNOS SNAGA
Specijalizirana stranica Global Firepower, donijela je preciznu analizu odnosa snaga. Prema toj analizi, Iran je 14. vojna sila svijeta, a Izrael je na 17. mjestu. Izrael ima gotovo tri puta veći vojni proračun - 19 milijardi dolara prema iranskih sedam i pol - te nadmoć u najmodernijoj vojnoj tehnologiji, pogotovo u zraku. Iran ima 1500 tenkova, Izrael 400, iranski artiljerijski sistemi su deset puta brojniji nego izraelski, ima ih skoro 6800. S druge strane, Izrael ima 344 vojna aviona, a Iran 280, što im daje prednost u zraku. Iranske vojne snage su brojčano jače, imaju četiri puta više vojnika od Izraela - 610 hiljada. Također, u iranskom arsenalu su balističke rakete dometa 2000 kilometara koje mogu gađati bilo koji cilj na Bliskom Istoku.
PESIMIZAM NA KRAJU
Veliku pažnju javnosti izazvao je tekst Gideona Levya objavljen u izraelskom listu Haaretz. Levy piše da Izraelci vole ratove, ali samo kada počinju - "prvi dani rata su uvijek naši najljepši, najopojniji i najbolji dani." Poslije dolazi bolno otrježnjenje:
Izrael uvijek ima suženje svijesti poslije prvih uspjeha i nikada ne razmišlja o danu poslije. Poslije nekoliko meseci noćnih silazaka u skloništa, sa razorenom privredom i još više moralom, počećemo da se pitamo da li je cijena previsoka i da li zaista nismo imali drugog izbora? Koliko strpljenja ima Iran, a koliko Izrael? Dokle Tel Aviv može da izdrži pod sijenkom prijetnji raketnih napada, a da se ne pretvori u Kijev? Koliko može Teheran? To je trebalo da se upitamo prije nego što smo krenuli na Natanz, a ne kada su se piloti vratili ovjenčani slavom. Ne radi se o kvarenju radosti, već o trezvenom sagledavanju stvarnosti, posebno prošlosti, iz koje Izrael odbija da izvuče bilo kakve pouke.
Levy otvara pitanja o svrsishodnosti ratova:
Da li je ijedan rat osnažio ovu zemlju? Da li smo vodili neki rat bez alternative drugačijeg rješenja? Kampanja protiv Irana bi mogla da se pretvori u rat kakav do sada nismo vidjeli. Jedina i slaba šansa za skori izlazak iz njega zavisi u velikoj mjeri od hirovitog predsjednika u Vashingtonu.
Na kraju teksta pesimistično zaključuje:
Ovo je najopasniji rat u istoriji Izraela. To je možda rat zbog kojega ćemo zažaliti kao nikada prije.
Foto naslovna: Screenshot
Izvor: zurnal.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
