Biznis i ekonomija | 23.Oct.2025 - 21:30 h

Nakon sankcija Naftnoj industriji Srbije: Mogu li ruski naftaši nastaviti poslovanje u BiH?

Počelo je zatvaranje računa koje NIS-ove ispostave imaju u ovdašnjim bankama. NIS Petrol je tako ostao samo sa jednim računom i to u Poštanskoj štedionici Banja Luka. Istovjetno je i sa G-Petrolom. Vidljivo je da su svi računi ugašeni 9. i 10 oktobra ove godine, nakon početka primjene sankcija.

Sve je manje prostora za normalno poslovanje firmi koje su u Bosni i Hercegovini u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS), a koju posjeduju ruske kompanije Gazprom Neft i dioničko društvo Intelligence iz Sankt Petersburga. Razlog su sankcije SAD-a spram naftnih kompanija u ruskom vlasništvu.

Foto: Zurnal.info/Upravna zgrada NIS-a u Novom Sadu

NIS u Bosni i Hercegovini ima tri registrovane firme NIS Petrol, G-Petrol i Jadran-Naftagas. Prema podacima NIS-a, u BiH posjeduju 42 Gazprom i NIS Petrol benzinske pumpe sa oko 500 radnika. Odmah nakon ozvaničenja početka primjene sankcija, 9. oktobra navedene benzinske pumpe su korisnicima obustavile naplatu putem bankovnih kartica, ostavljajući mogućnost plaćanja gotovim novcem ili karticama kompanije.

Nekoliko dana kasnije počelo je i zatvaranje računa koje NIS-ove ispostave imaju u ovdašnjim bankama. NIS Petrol je tako ostao samo sa jednim računom i to u Poštanskoj štedionici Banja Luka. Istovjetno je i sa G-Petrolom. Vidljivo je da su svi računi ugašeni 9. i 10 oktobra ove godine, nakon početka primjene sankcija.

Foto/Izvor: Centralna banka BiH

„Oni tako ne mogu poslovati još dugo, ne može se unedogled gotovina „polagati“ na račun u Poštanskoj štedionici. Ovo im je samo dobar izgovor da se povuku, svakako su preko transfernih cijena u naftnom sektoru RS kojim upravljaju iz Rusije „isisali“ sav kapital“, navodi za Žurnal jedna ekonomista iz ovog entiteta, dobro upoznat sa dešavanjima u naftnu industriju.

Banjalučka je štedionica u stoprocentnom vlasništvu Poštanske štedionice Srbije i ta „kombinacija“ će trajati sve dok i centrala u Beogradu ne osjeti posljedice sankcija, jer strane banke prate naloge iz SAD-a.

„U ovom trenutku NIS ima dovoljno finansijskih sredstava na svojim računima i u Poštanskoj štedionici, gde je deo oročen. Neću govoriti o ciframa, ali strane banke će tražiti naplatu svojih kredita. Moraćemo da razgovaramo sa američkim partnerima i o Poštanskoj štedionici, jer ne možemo da dozvolimo da se naša banka nađe pod pritiskom", rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Sankcije u Srbiji obuhvatile su i rafineriju Pančevo, čiji je udjel u snadbjevanju tržišta naftom u BiH iznosio oko 15%. NIS-ova firma Jadran-Naftagas Banja Luka je obustavio eksploataciju nafte na bušotini u okolini Šamca, gdje su prema nepotpunim podacima najmanje milion litara nafte transportovali spram Srbije.

Foto: Zurnal.info/Bušotina Jadran-Naftagasa kod Šamca

Svi računi ove firme su ugašeni nakon što je 29. maja ove godine, kako je pisao portal Capital, dopisom obavijestila opštinu Šamac da istraživanja i eksploatacija prestaju, navodeći razloge uvođenja sankcija Ruskoj federaciji i pad cijene nafte te nemogućnost bankarskog poslovanja između Ruske federacije i Republike Srpske.

Foto/Izvor: Centralna banka BiH

„Trenutno nemamo derivata iz rafinerije Pančevo, koja je do sada sa oko 15 odsto snabdijevala tržište BiH. Tržište je relativno lako amortizovalo taj izostanak. Ono što trenutno pravi razliku jeste ugroženo tržište Srbije. Danas su svi pogledi usmjereni ka Srbiji – kako će Srbija reagovati ako ostane bez naftnih derivata, ukoliko NIS ne bude radio nakon 1. novembra. Imaju sirove nafte do tog datuma, a poslije ćemo vidjeti šta će biti“, izjavio je za RTRS predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Đorđe Savić.

Problem za ovdašnje ruske trgovce naftom i naftnim derivatima i jeste u tome što se uskoro neće moći snadbjevati naftom iz Srbije kojom upravljaju ruski vlasnici, ali sa ovakvom vlasničkom strukturom praktično ne mogu poslovati ni u BiH, jer teško da će u okruženju legalno moći naći dobavljača koji će pristati na kršenje uvedenih sankcija.

Hrvatska je netom nakon početka sankcija, tačnije 15. oktobra obustavila isporuku sirove nafte Srbiji koja se odvijala preko naftovoda Janaf.

„Zar oni misle da će moći „kešom“ nabavljati naftu i njene derivate? Ukoliko sankcije potraju još nekoliko mjeseci, ta priča sa ruskim naftašima ovdje je gotova, ionako su uništili, tačnije, opljačkali sve što se moglo još od upliva u vlasništvo rafinerije Brod,“ podsjeća Žurnalov sagovornik.

Mađarski INA-MOL je „uskočio“ sa povećanim isporukama sirove nafte Srbiji, no to ni blizu ne može nadomjestiti količine koje su se uvozile preko Hrvatske.

Podsjetimo, u naftnom sektoru BiH posluje još jedna kompanija u ruskom vlasništvu, to je „Optima grupa“ kojom upravlja NeftegazInKor. Ova je grupacija vlasnik tri firme, „Nestro petrol“, Rafineriju nafte Brod i Rafineriju ulja Modriča. U 2024. godini, prema podacima FIA-e imali su nešto više od milijarde prihoda sa oko 11 miliona dobiti. Slučajno ili ne , nakon početka sankcija NISU-u počeli su i sa prodajom pojedinih poslovnih prostora u BiH.