Nemački ambasador u NATO: Nikada nismo bili u većem haosu


 Nemački ambasador u NATO: Nikada nismo bili u većem haosu


NATO je 2014. odlučio da suspenduje praktičnu političku i vojnu saradnju s Rusijom i insistira na implementaciji Sporazuma iz Minska, ali dijalog ostaje važan kako bi se izbegli opasni nesporazumi.


On ukazuje na brojne izazove koji se nalaze ispred NATO-a."To je u interesu Saveza. Veće NATO-Rusija, koje je ključni forum za ostvarenje tog neophodnog dijaloga, sastalo se tri puta 2016. Urgentnih tema ne nedostaje, tu je konflikt u i oko Ukrajine. NATO i Rusija dele zajednički interes u izbegavanju nenamernih vojnih incidenata koji bi mogli da dovedu do ozbiljne eskalacije. Stoga su smanjenje rizika i transparentnost takođe važne teme Veća NATO-Rusija. NATO i Rusija bi trebalo da nastave sa uzajamnim informisanjem o vojnim pozicijama, percepcijama pretnje i vežbama. Rusija do sada nije bila sklona da prihvati predloge NATO-a u tom smeru", kaže Lukas.


Sukobi na istoku Ukrajine su jedan od većih problema za NATO
"Savez je sada suočen s istorijski novim, dvostrukim strateškim izazovom: uz izazove na Istoku sada se suočava s lukom kriza koji se proteže od Libije do Avganistana. Na samitu u Varšavi NATO je utvrdio da je spreman da pomogne u ostvarivanju veće stabilnost u svom južnom susedstvu. To će učiniti prvenstveno u kontekstu nastojanja usmerenih na izgradnju stabilnosti stvaranjem odbrambene sposobnosti, savetovanje i uvežbavanje partnerskih lokalnih snaga. Štaviše, 2017. će biti svedok daljnjih rasprava u Savezu kad je reč o izgradnji stabilnosti na Jugu i borbi protiv terorizma. Potrebno je više jasnoće kad je reč o pitanju koja sredstva može NATO efikasno da koristi u toj opasnoj regiji u kojoj postoje vrlo složene pretnje koje traže ne samo vojne odgovore. Kako složene pretnje iziskuju zajedničke odgovore, NATO mora blisko sarađivati s ostalima. Supstancijalni napredak u saradnji NATO-EU je nužan jer obe organizacije moraju da sprovedu niz predloga za jaču kooperaciju koje su utvrdili ministri spoljnih poslova NATO i EU, kao i Evropsko veće, u decembru 2016. Ti predlozi definišu obuhvatni popis za koordiniranije delovanje uključujući kibernetičku sigurnost, hibridne pretnje, izgradnju odbrambenih sposobnosti, rano upozoravanje i usklađene vežbe. Ako EU i NATO uspeju da postave svoje partnerstvo na nov nivo biće u znatno boljem položaju za pružanje sigurnosti svojim nacijama", objašnjava Lukas.


"EU je jasno utvrdila da tekuća nastojanja za jačanjem sposobnosti na polju odbrane i upravljanja krizama nisu usmerena prema zameni NATO-a ili stvaranju Evropske vojske. Američka vojna prisutnost i bezuslovno nuklearno jemstvo ostaće nezamenjivi za evropsku sigurnost u doglednoj budućnosti. Ali, EU mora da bude spreman da se uhvati u koštac sa bezbednosnim izazovima koji nisu dovoljno pokriveni od strane NATO-a ili SAD-a, posebno u Severnoj Africi. S tim u vezi jači EU može pomoći u stvaranju jačeg NATO-a. Jačanje evropskih obrambenih sposobnosti potiče balansiraniju transatlantsku podelu tereta i u interesu je SAD-a i EU", kaže Lukas.Ojačana saradnja je takođe potrebna kako bi se potvrdilo da ne postoji nezdrava konkurencija među njima, kaže nemački političar.

On je ukazao i na zahtev Donalda Trampa da evropske članice NATo moraju sa imaju veći udeo u podeli tereta i da odvajaju više novca za odbranu.

"Zahtev nije nov, ali uz dramatičnu promenu bezbednosnog okruženja postaje još hitniji. Na samitu u Velsu saveznici su odlučili da preokrenu trend pada u odbrambenoj potrošnji i postavili za cilj ulaganje 2% svojih BDP-a u odbranu do 2024. kao i povećanje godišnjeg ulaganje na 20% ili više kad je reč o ukupnim odbrambenim rashodima. Takođe, dogovoreno je povećanje ukupnog učešća u NATO-u. To je bilo potvrđeno na summitu u Varšavi do kojeg su već 24 saveznika preokrenula silazni trend i počela da povećavaju svoje odbrambene proračune. To je slučaj i s Nemačkom koja će u 2017. povećati svoj odbrambeni proračun za 7,9% (na 37 milijardi evra) u poređenju s 2016. Evropljani moraju učiniti više - posebno kad je reč o efikasnijem korišćenju resursa. Trenutna fragmentacija evropske odbrambene industrije ne čini se održivom. Stoga je Nemačka okupila 16 evropskih zemalja u Okvirnom nacionalnom konceptu kako bi zajedno razvijali sposobnosti. Konačno, to bi moglo voditi do toga da evropske sposobnosti koristi bilo NATO bilo - ako je potrebno - EU", kaže on.

Prema njegovim rečima, u ovom "dobu neizvesnosti samo se jedna stvar čini izvesnom: Neće biti nedostatka ogromnih izazova u godinama koje dolaze".

Ti izazovi će uticati na obe strane Atlantika. Kao i u prošlosti to će tražiti političku volju nacija i njihovih vođa da koriste NATO kao primarni institucionalni okvir za zaštitu zajedničkih transatlantskih bezbednosnih interesa u složenom, nepostojanom i opasnom svetu. Ako to oni uspeju da učine i da demonstriraju jedinstvo - izvor snage svakog saveza - NATO će ostati izuzetno relevantan za SAD i Evropu kao zaglavni kamen stabilnost i pouzdanosti", zaključuje Lukas.

 

Izvor Blic