Odlazak Kristijana Šmita: Da li je Dodik prerano počeo slaviti?
Christian Schmidt, kao osmi u nizu Visoki predstavnik odlazi. Dok se iščekuje „bijeli dim“ za devetog treba spustiti tenzije. Likovanje Dodika je samo stvar lične frustracije zbog onoga što mu se dešavalo tokom Schmidtovog mandata.
Skori odlazak aktuelnog visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta jedina je poznata činjenica u ovom trenutku. Sve ostalo je trenutno u sferi špekulacija.
Odluka o njegovom povlačenju objavljena je i na web stranici OHR-a.
"Iako se Christian Schmidt nadao da će se završetak njegovoga mandata na funkciji visokoga predstavnika poklopiti s uspješnom realizacijom programa „5+2“ i zatvaranjem OHR-a, Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela ključne reforme, zbog čega rad OHR-a ostaje od suštinske važnosti.
Pozvao je građane i političke čelnike iz oba entiteta i sa svih razina vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno s njegovim nasljednikom rade na provedbi ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka euroatlantskim integracijama", navedeno je u saopštenju.
Kako je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung pozvavši se na informaciju iz Schmidtovog ureda, on je odlučio da podnese ostavku na funkciju koju će obavljati do izbora novog visokog predstavnika. To bi trebao ozvaničiti 12. maja,nakon što na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a predoči polugodišnji izvještaj o stanju u BiH.
Prema njemačkom listu Schmidtovo povlačenje je iznuđeno od strane Sjedinjenih Američkih Država, odnosno poslovnih interesa osoba bliskih američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Izvor: Frankfurter Allgemeine Zeitung
Navodno, iz SAD-a Schmidtu zamjeraju inertnost kada su u pitanju odluke o raspolaganju državnom imovnom. Trenutno važeća zabrana raspolaganja, davno izdata upravo od OHR-a, komplikuje i usporava ne samo proces izgradnje južne plinske interkonekcije u izvedbi američkih investitora, nego i za neke druge investicije za koje je iz SAD-a iskazan interes.
Uporedo sa objavom skorog definitivnog odlaska Schmidta, uslijedila su nagađanja iz koje bi države mogao biti imenovan novi visoki predstavnik, a kao glavni kandidati navođene su Velika Britanija te Italija.
No, to je možda i manji problem od pitanja procedure izbora odnosno nadležnosti, da li je to Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) ili pak treba i potvrda Vijeća sigurnosti UN-a, o čemu se polemisalo od početka Schmidtovog mandata, čiju su validnost negirali Rusija i njeni politički sateliti u BiH, prije svega SNSD Milorada Dodika.
Upravo je Dodik promptno reagovao na vijest o ostavci.
„Sve vrijeme njegovog mandata bilo je jasno da je riječ o čovjeku koji je u BiH boravio i djelovao mimo procedura na kojima bi trebalo da počiva međunarodni poredak. Zato je i svaka marka njegove previsoke plate bila jednako nelegalna kao i odluke koje je pokušavao da nameće“, objavio je Dodik na društvenoj mreži X.
Njegovo zadovoljstvo je razumljivo znajući da su ga upravo Schmidtove odluke o stavljanju van snage zakone usvojene u Narodnoj skupštine RS, posebno Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH, dovele kao optuženika u sudske klupe i gubitak funkcije entitetskog predsjednika.
To ga je primoralo da potroši milione dolara (svojih i/ili iz entitetskog budžeta, posebno je pitanje) kako bi izlobirao ukidanje mu američkih sankcija. No, zna Dodik da odlaskom Schmidta nije riješen glavni problem, a to je održanje funkcije visokog predstavnika koja bi i dalje mogla sprečavati secesionističke namjere sa pratećim koruptivnim aktivnostima.
Nije nemoguće da je nedavno odlazak u Moskvu sadržavao i molbe ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da što je moguće više zakomplikuje izbor novog visokog predstavnika, kako u UN-u tako i PIC-u čije je Rusija član.
Najave da bi na čelo OHR-a mogla doći osoba iz Velike Britanije mu svakako nije po volji, jer podsjetimo, ova država još uvijek Dodika „drži“ pod svojim sankcijama. Druga najčešće navođena opcija jeste da bi ime novog čelnika OHR-a mogla ponuditi Italija.
Dodatna nepoznanica, koja se navodi u nekim analizama, jeste žele li SAD imenovati nasljednika. Do sada je taj izbor pripadao evropskim zemljama, dok je zamjenika delegirala Amerika. Logičan slijed bio bi da tako i ostane, no logika sve više izostaje u uzburkanim geopolitičkim stategijama američkog predsjednika Donalda Trampa.
Evropska unija posljednjih godina imala je mnogo lutanja kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Povremena taktika „štapa i mrkve“ bila je nedostatna, naročito jer je „štap“ bio „premekan“, a svo namamljivanje stotinama pa i milijaradama EU novca za BiH nije prethodnih godina moglo nagnati SNSD-HDZ-SDA koaliciju da pokrene procese onoga što nazivamo evropskim putem.
Njima ulazak u Evropsku uniju uopće nije ni želja ni potreba. Pojednostavljeno, kada su već izbjegli proceuiranje pred ovdašnjim pravosuđem za sve navode o korupciji, zašto bi rizikovali uvođenje jurisdikcije evropskog tužilaštva u „svom feudu“?
Christian Schmidt, kao osmi u nizu Visoki predstavnik odlazi. Dok se iščekuje „bijeli dim“ za devetog treba koliko-toliko spustiti tenzije. Likovanje Dodika je samo stvar lične frustracije spram onoga što mu se dešavalo tokom Schmidtovog mandata.
Sve ipak ukazuje da bez obzira na ime novog visokog predstavnika, teritorijalni integritet BiH neće biti upitan, da će i dalje postojati sistem kontrole da država koliko-toliko može funkcionisati kada je blokiraju, ironije li, upravo oni koji na njoj najviše profitiraju.
No, trideset godina nakon Dejtonskog sporazuma, to nije dovoljna utjeha, sve dok nacionalističke tlapnje uporno na izborima dobijaju prednost u odnosu na prosperitet. A tu je već u pitanju poseban fenomen ovdašnjih glasača, koji odbijaju evropske integracije, dok istovremeno hrle ka toj istoj Evropi u potrazi za boljim životom...
Piše: Amarildo Gutić
Foto naslovna: OHR/Christian Schmidt
Izvor: zurnal.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
