Olgi Tokarčuk i Peteru Handkeu Nobelove nagrade za književnost


Olgi Tokarčuk i Peteru Handkeu Nobelove nagrade za književnost

Nobelovu nagradu za književnost za 2018. godinu dobila je poljska književnica Olga Tokarčuk, a za 2019. austrijski pisac Peter Handke, saopštila je danas Švedska kraljevska akademija u Stokholmu.

Najprestižniju književnu nagradu Olga Tokarčuk, kako je saopšteno, dobila je za "narativnu maštu, koja sa enciklopedijskom strašću predstavlja rušenje prepreka kao način života", dok je ista nagrada samo za ovu godinu Peteru Handkeu pripala "zbog uticajnog rada koji sa jezičkom domišljatošću istražuje periferiju i posebnost ljudskog postojanja". Podsjećamo, nakon što je prošlogodišnje proglašenje bilo odgođeno zbog skandala sa seksualnim zlostavljanjem, ove godine su objavljena dva dobitnika.

Olga Tokarčuk (1962, Sulehov, Poljska) je spisateljica, esejistkinja, scenaristkinja i pjesnikinja, koja nesumnjivo spada u vodeća imena poljske i svjetske književnosti. Psiholog po obrazovanju, poslije studija na Varšavskom univerzitetu radila je kao psihoterapeutkinja. Njen roman "Beguni" (2008) osvojio je prestižnu poljsku nagradu "Nike", nominovan je za nagradu centralne Evrope "Angelus", a prošle godine osvojila je međunarodnu književnu nagradu "Buker" za ovaj roman o putovanjima u 21. vijeku i ljudskoj anatomiji. Jedna je od organizatorki Međunarodnog festivala pripovijetke u Vroclavu, vodi radionice kreativnog pisanja na Univerzitetu u Opolu. Mnoga njena djela bila su predložak za predstave i filmove, a film "Pokot" po romanu "Vuci svoje ralo po kostima mrtvih" u režiji Agnješke Holand osvojio je nagradu "Srebrni medvjed - Alfred Bauer" na Berlinskom filmskom festivalu prošle godine. Živi u Krajanovu, selu u Sudetima.

Na srpskom jeziku njena djela su objavljena u prevodu Milice Markić, a radi se o romanima "U potrazi za Knjigom", "Pamtivek i druga doba", "Dnevna kuća, noćna kuća", "Beguni", "Vuci svoje ralo po kostima mrtvih" i "Knjige Jakovljeve", te knjizi pripovijedaka "Svirka na mnogo bubnjeva".

Peter Handke (1942, Grifen, Austrija) je austrijski književnik i aktivista, njemačko-slovenačkog porijekla. Odrastao je u Istočnom Berlinu i Grifenu. Za vrijeme studija u Gracu pridružio se književnoj grupi Forum "Gradski park" i objavljivao u magazinu "Manuskript". Nakon objave njegovog prvog romana "Stršljeni" u ljeto 1965, napustio je studije da bi se potpuno posvetio pisanju. Živio je u Gracu, Diseldorfu i Berlinu, a kasnije u Parizu, Kronenbergu i SAD. Trenutno živi u Francuskom Šavilu.

Handke je odavno vezan prijateljstvom sa Srbima. Devedesetih godina prošlog vijeka napisao je žestoko osporavani esej "Pravda za Srbiju", u kojem se zalagao za diferencirani pristup zapadnih zemalja i protiv svaljivanja krivice samo na srpsku stranu. Nakon toga, Handke je "preko noći" prognan iz globalne intelektualne zajednice u ekskomunikaciju u kojoj se do danas nalazi. Poslije prvog eseja slijedila su dalja djela na tu temu. Početkom aprila 1999. sa početkom bombardovanja Jugoslavije, Handke je otputovao u Srbiju, u znak protesta vratio Bihnerovu nagradu i iščlanio se iz Katoličke crkve. Godine 2012. izabran je za inostranog člana Srpske akademije nauka i umjetnosti, a sljedeće 2013. i za inostranog člana Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

"Nisam vaš inostrani član, ne osjećam se tako, ja sam domaći. Uvijek ću ostati vjeran svojim osjećanjima i vjeran Srbiji i tu nemam nikakvih problema. To je prirodno", kazao je Handke prilikom boravka u Banjaluci 2013. godine. Srpski reditelj sa adresom u Francuskoj Mladen Materić po Handkeovom tekstu postavio je dvije predstave u Narodnom pozorištu Republike Srpske, a u pitanju su komadi "Kuhinja" i "Časovi u kojima ništa nismo znali jedni o drugima".

Pored mnogih internacionalnih nagrada, Handke je nosilac i posebne plakete "Disovog proleća" iz Čačka, te Plakete grada Beograda. O značaju Handkeovog rada govori i podatak da su austrijske institucije Književni arhiv i Narodna biblioteka za 500.000 evra otkupile rukopise i materijale iz posljednje dvije decenije njegovog stvaralaštva.

Izvor: Agencije

Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks