Opstanak balkanskih lidera zavisi od (ne)uspjeha u borbi protiv korone i nakon nje
Za post-koronski period biće najvažnije kako će pojedinačno svaka država izaći iz pandemije. Ukoliko to bude uspješno, sa što manje žrtava i sa osiguranjem visoke zaposlenosti imaju šansu za uspiju i ostanu na vlasti. U suprotnom primjeru to može značiti i kraj vladavine. I zbog toga je toliko nervoze kod vlasti kada je u pitanju pandemija - kaže u intervjuu za Insajder doc. dr. sci. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana.
INSAJDER: Kakva su Vaša predviđanja, šta će se dešavati u post-koronskom vremenu na političkom planu, prije svega šta će se dešavati sa zemljama Zapadnog Balkana i njihovim liderima?
BEĆIROVIĆ: Sasvim sigurno je, da ovako veliki događaj kao što je pandemija prouzrokovana virusom Covid-19 neće biti bez posljedica. Pokazalo se, da se vlasti ili režimi u regionu nisu najbolje snašli kada je u pitanju odgovor na pandemiju. Problem je u tome što režimi svoju vladavinu grade na represivnom aparatu, a suočavanje sa Covid-19 traži puno sofisticiranija rješenja odnosno discipliniranost i pamet. Bahati režimi se teško suprotstavljaju pandemiji. Možda je najilustrativniji režim Mila Đukanovića, koji je u borbu sa pandemijom Covid -19 poslao bivšeg policajca, a sada u funkciji ministra zdravlja. Potpuno pogrešan pristup. Za post-koronski period biće najvažnije kako će pojedinačno svaka država izaći iz pandemije. Ukoliko to bude uspješno, sa što manje žrtava i sa osiguranjem visoke zaposlenosti imaju šansu za uspiju i ostanu na vlasti. U suprotnom primjeru to može značiti i kraj vladavine. I zbog toga je toliko nervoze kod vlasti kada je u pitanju pandemija.
INSAJDER: Postoje razne priče da sve što se dešava oko korona virusa ima političku pozadinu. Teoretičari zavjere pominju čak i to da je samo na ovaj način Tramp mogao da se obračuna sa dubokom državom i ovlada centralnom bankom, dok sa druge strane postoje teorije da duboka država pokušava oslabiti Trampa uoči izbora? Ima li zaista ovo što se dešava veze sa američkim izborima i kakav bi mogao biti njihov ishod?
BEĆIROVIĆ: Čak i kada bi uzeli u obzir teorije zavjere moramo biti svjesni činjenice, da je pandemija prouzrokovana korona virusom zahvatila 205 zemalja i teritorija. Znači zahvatila je cijeli svijet. Isto kao što na Zapadnom Balkanu politička budućnost može biti zavisna o uspjeha ili neuspjeha u suočavanju sa pandemijom, to će se odraziti i na američke predsjedničke izbore. U protekloj sedmici čak je šest miliona Amerikanaca ostalo bez posla, ako se takav trend nastavi to je nepovoljno za aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trampa. Duh (Covid-19) je pušten iz boce i za sve je poprilično neizvjesno!
INSAJDER: Kakva je po Vašem mišljenju dalja budućnost Evropske unije i NATO saveza, pogotovo jer se u ovim dešavanjima, stiče se utisak, nisu snašli?
BEĆIROVIĆ: EU se nije još oporavila od finansijske/dužničke krize, a već punih pet godina nije pronašla zajedničko rješenje za azilantsku/migrantsku politiku EU. EU je jedna zatvorena i privilegovana integracija i to se vidi da u vrijeme krize nije bila pokazana međusobna solidarnost. Tu je pokazana velika sebičnost, a upravo zbog te sebičnosti i privilegija potrudiće se ključni akteri, posebno Njemačka, da EU opstane. NATO je druga priča, koja se opet veže sa smisao postojanja i finansiranje. Poslije okončanja Hladnog rata NATO nije sebe pronašao, šta je njegov izazov, odnosno ko je njegov protivnik/neprijatelj. Više to nisu klasična neprijateljstva. To se vidjelo pojavom terorizma, sada pandemijom, a i multinacionalnim organizovanim skupinama, koje su moćnije od mnogih država. NATO je pred zadatkom promjene svoje doktrine i repozicioniranja.
INSAJDER: Kako će se ova dešavanja odraziti na običnog čovjeka u BiH i našu privredu uopšte?
BEĆIROVIĆ: Bosna i Hercegovina ima i neke svoje komparativne prednosti. Radi se o relativnoj maloj zemlji, koja je puno fleksibilnija za tako drastične promjene i prilagođavanje. Najvažnije je održati mir i stabilnost i raditi na osiguranju novih radnih mjesta, a to znači zaustavljanje vala masovnog iseljavanja i stvaranje pozitivne atmosfere u društvo za opšti napredak. Tu je odgovornost na političkim i drugim društvenim strukturama, prije svega privredi, kojoj treba omogućiti napredak. Nema napretka bez demokratije i slobodne inicijative. BiH ima sve te potencijale samo je pitanje da li i u kojoj mjeri to želi iskoristi. Sve ostalo vodi u dalju propast.
Izvor: insajder.in
Pratite Infomedia Balkan i na facebook-u:
https://www.facebook.com/infomediabalkan/?ref=bookmarks
