Pred vratima raskola Pravoslavlja: Moskva će Vartolomeja -predati sudu Božijem- (Video)

Mitropolit Ilarion Alfejev, rukovodilac Odjeljenja vanjskih crkvenih poslova Moskovske patrijaršije, povodom imenovanja dvojice egzarha patrijarha carigradskoga u Kijevu, dao je najmanje već dva TV intervjua (za kanale „Россия 24” i „Спас”).

Prethodno, Sinod Ruske crkve je izdao saopštenje da je akt Vartolomeja nekanonski, te da, ne preispita li Vartolomej svoju odluku, neće ostati bez odgovora. Nije precizirano kako će Moskva „odgovoriti”. Ilarion je, između ostaloga, to pojasnio:

„Carigradska patrijaršija je saopštila da su imenovani specijalni predstavnici koji će raditi na završetku projekta davanja autokefalije Ukrajinskoj crkve. To je najavljeno još u aprilu, a sada to žele dovesti do kraja. Što to znači sa naše tačke gledišta?

To znači, prije svega, legitimizaciju raskola u Ukrajini, jer autokefaliju traže samo raskolnici, a kanonska Ukrajinska crkva, koja objedinjuje većinu pravoslavnih vjernika u Ukrajini, sa više od 12.000 parohija, 200 manastira – nije molila za nikakvu autokefaliju ili za nekakvu nezavisnosti. Naprotiv, arhijerejski sabor Ukrajinske pravoslavne crkve, koji je nedavno održan, bio je jednoglasan da je status koji ova Crkva ima najbolji. A to je status samoupravne crkve unutar Moskovske patrijaršije.

Carigradska patrijaršija je, tako, otvoreno započela rat. A ovaj rat nije samo protiv Ruske crkve, nije samo protiv ukrajinskih pravoslavaca. Ovo je rat, zapravo, protiv jedinstva cijeloga vaseljenskoga pravoslavlja. Jer, rekao bih, ako ovaj podli i podmukao projekat bude doveden do kraja, većina pravoslavnih vjernika u Ukrajini neće prihvatiti autokefalnost. Ruska pravoslavna crkva neće prihvatiti ovu odluku. Bićemo prisiljeni da prekinemo komunikaciju sa Carigradom, a onda Carigrad neće imati nikakvo pravo da traži liderstvo u pravoslavnome svijetu.

Sada je Carigradska patrijaršija sebe pozicionirala kao neku vrstu vođstva 300 miliona pravoslavnih na planeti, a carigradski patrijarh se doživljava gotovo kao ‘pravoslavni papa’. Ali, barem polovina od tih 300 miliona ljudi, više ga neće prepoznavati kao prvoga u porodici pravoslavnih crkava. Mislim da će za ovu akciju Vartolomej biti lično odgovoran pored Božjega suda i presudi istorije”.

Međutim, već se čuju i skeptični glasovi unutar Ruske crkve u sposobnost Moskve za efektivno kontradjelovanje pred ofanzivom Carigrada. Andrej Kurajev, uticajni protođakon, raniji profesor Mokovske duhovne akdemije, autor veoma cijenjenoga udžbenika „Основы православной культуры”, izrazio je sumnju da je njegova Crkva u stanju adekvatno odgovoriti Carigradskoj patrijaršiji.

„Odgovor će biti simetričan? Na koji način? Imenovati moskovskoga egzarha na Svetu Goru (koja je pod upravom Vartolomeja – prim. a)? Koja oblast iz administracije Carigradske patrijaršije priziva Moskvu da interveniše i otpremi joj egzahare?”

Kurajev piše kako sadašnji slučaj u Ukrajini „nije presedan invazije na tuđu teritoriju; istorija Pravoslavlja zna ih puno”. Navodi da je neke od njih izvela i sama Ruska crkva, a to su „anšlus eparhija na Krimu, anšlus Mitropolije u Moldaviji”, a iz ranije istorije „anihilacija Gruzijske patrijaršije”.

„Nema smisla uroniti u tumačenja kanonskih pravila. U disciplini grčkih kanona, Grci će i dalje biti jači. Dakle, stvar nije u kanonima – svaka strana ima deset dobrih citata. Pitanje je da li je danas Moskva kod pravoslavnih u drugim zemaljama toliko voljena da bi oni, zbog ambicija Moskve u Ukrajini, slijedili Moskvu u raskolu sa grčkim crkvama? Siguran sam da je neće slijediti. Uprkos izražavanju neslaganja sa akcijama Fanara, Srbi i Bugari će ostati u zajednici sa Carigradskom patrijaršijom”.

Kako smo 7. septembra već izvijestili, Vartolomej je imenovao svoje egzarhe za posebnu misiju u Kijevu. Radi se o arhiepiskopu Danilu (Zelinskome) i episkopu Ilarionu (Mikolajeviču Rudniku), etničkim Ukrajincima, koji na američkome kontinentu služe u Carigradskoj patrijaršiji. Njihov zadatak u kijevu je, kako je Carigrad napomenuo, „u okviru priprema za davanje autokefalije Crkvi Ukrajine”. Kijevska patrijaršija Ukrajinske pravoslavne crkve, čiji je predstojatelj patrijarh Filaret Denisenko, tim povodom je izdala saopštenje: „Pozdravljamo ovu odluku

Vaseljenske patrijaršije i očekujemo plodnu saradnju sa egzarsima u pripremama za darivanje autokefalije”.

Gostujući juče u program ukrajinske TV „СК1”, šef ukrajinske države Petro Porošenko je kazao: „Molim se Bogu i nadam se milosti Božijoj, da će još jedan faktor jedinstva zemlje biti tomos objedinjenoj i jedinstvenoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, kome se veoma radujemo od Vaseljenske patrijaršije”.

U razjašnjenju pitanja kada će tačno Crkva Ukrajine dobiti tomos, Porošenko je kazao: „Ako se molimo i borimo, onda će tomos i objedinjena pomjesna Pravoslavna crkva u Ukrajini biti ranije nego što neko očekuje".
„Ja sam napravio i pravim ogroman napor. Prije šest mjeseci niko nije vjerovao da za tako kratko vrijeme možemo biti tako blizu tomosu”.

Dodao je da je autokefalija za Crkvu „jedan od glavnih atributa nezavisne države”.

VIDEO:

Piše: Vladimir Jovanović

Izvor: Antena M