Prof.dr Radomir Nešković: Prevelika očekivanja od Zakona o Ustavnom sudu BiH
Preovladavajuće mišljenje u Republici Srpskoj je da se donošenjem zakona o Ustavnom sudu na nivou Bosne i Hercegovine mogu riješiti problemi vezani za ovu instituciju. U javnosti se naglašava da se Zakonom o Ustavnom sudu BiH može iznova regulisati, njegova organizacija, način odlučivanja, nadležnost i ukupan ustavni status. Navedeno mišljenje je zasnovano na emotivno-političkoj, a ne na ustavno-pravnoj osnovi.
Ustavni sud je institucija ustavotvorne vlasti i ona je iznad zakonodavne vlasti i zato Ustavni sud može da ocijenjuje ustavnost zakona koje donosi zakonodavna vlast. Zakodavna vlast nema ustavnu nadležnost da normira pitanja o nadležnosti Ustavnog suda koja su ustavom normirana. Jedina vlast koja je iznad Ustavnog suda je ustavotvorna vlast, kao suverena vlast, i ona može da mijenja ustav i drugačije definiše položaj ustavnog suda. Pravo zakonodavne vlasti, na nivou BiH ili nivou entiteta, je da donosi zakone i njima reguliše bilo koju oblast, ali ti zakoni ne mogu biti u suprotnosti sa ustavom i ne mogu drugačije definisati ustavni sud, nego što je postojećim ustavom definisan. Sva bitna pitanja o Ustavnom sudu koja bi se normirala eventualnim zakonom već su normirana Ustavom Bosne i Hercegovine i drugačiji status Ustavnog suda je moguć samo promjenom postojećeg ustava.
Ne mogu se normama zakona kao nižeg pravnog akta mijenjati norme ustava kao najvišeg pravnog akta, jer svaki zakon koji bi bio suprotan postojećem ustavu bio bi poništen od strane samog Ustavnog suda. Postojeće ustavne norme o Ustavnom sudu su činjenice koje se ne mogu ignorisati niti se mogu nulificirati.
Ustavni sud ima devet sudija, dva bira Narodna skupština Republike Srpske, četiri bira Predstavnički dom Federacije BiH, a tri Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH. Ne može se zakonom napisati da Narodna skupština Republike Srpske bira troje sudija, Predstavnički dom Federacije da bira šestoro sudija i da troje stranih sudija više nema, jer što je ustavom normirano ne može se zakonom poništavati.
Kada je riječ o prestanku mandata stranih sudija to Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži kao normu. U Ustavu BiH navedeno je: „Parlamentarna skupština može da zakonom odredi druge metode izbora sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava“. Parlamentarna skupština BiH ima nadležnost da na drugačiji način odredi izbor troje stranih sudija (na primjer može ih birati Predsjedništvo BiH, Komitet ministara Savjeta Evrope itd) ali nema nadležnost da im ukine mandat. Strane sudije u Ustavnom sudu imaju mandat zbog toga što je Evropska konvencija o ljudskim pravima integralni dio ustava BiH, direktno se primjenjuje i ima pravnu suprematiju nad ostalim zakonima. Mandat stranih sudija je u funkciji primjene Konvencije pri čemu Venecijanska komisija pruža stručna mišljenja o pojedinim pitanjima.
Ustavom BiH je definisano da većina svih članova Suda predstavljaju kvorum (pet sudija) i sve dok ih ima pet postoji kvorum i Sud može da funkcioniše. Ustavna je nadležnost Suda da većinom članova donosi svoj Pravilnik o radu i ne može nijedna zakonodavna vlast svojom zakonskom normom poništiti ovu ustavnu normu. Ustavotvorna vlast je ustavom definisala da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće i nijedna druga vlast niti instituticija nemaju ustavno pravo da odluče da li će odluke Ustavnog suda biti obavezujuće i da li su konačne.
Ustavni sud nije zajednička institucija u državnoj zajednici, jer državna zajednica nema ni ustav ni ustavni sud, nego međusobnim ugovorom reguliše bitna pitanja funkcionisanja zajednice. Sve dok postoji ustav i ustavni sud Bosna i Hercegovina nije državna zajednica, nego federativna država.
Za InfoMediaBalkan Prof. dr Radomir Nešković
Prof. dr Radomir Nešković, politikolog, rođen u selu Renovici kod Pala živi u Banjaluci, bavi se političkim sistemom Bosne i Hercegovine, autor je knjige Nedovršena država-politički sistem Bosne i Hercegovine. Živi i trpi kao i ostali stvaraoci Republike Srpske.
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
