Razgovor sa advokaticom Jovanom Kisin: Pad pravosuđa je gubitak posljednje linije odbrane zdravog društva i pravne države

U sklopu Antikorupcijske kampanje i podizanja svijesti javnosti o radu Tužilaštva u Republici Srpskoj udruženje građana “Put Pravde” Banja Luka radi niz intervjua sa profesionalcima iz oblasti prava i krivično procesnog prava. Projekat je podržan od strane USAID i radimo ga u saradnji sa Centrom civilnih inicijativa na period od 12 mjeseci. 

U sklopu druge projektne aktivnosti radimo intervjue sa relevantnim pojedincima iz navedene oblasti na temu rada tužilaštva. Po trenutnom modelu tužilačke istrage tužilac ima ogromnu moć nad kojom nema nikakvog mehanizma ni interne ni vanjske kontrole (Zakon o javnim tužilaštvima Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske broj: 69/2016)). Tužilac slobodno odlučuje da li će pokrenuti istragu, protiv koga će otvoriti istragu, kada će i protiv koga istragu obustaviti, koga će optužiti, kada će odustati od optužbe i hoće li podnositi žalbu i da li će odustati od podnesene žalbe. Doda li se tome potpuna sloboda u planiranju istrage i potpuno slobodno odlučivanje koje će dokaze izvesti, moguće je zaključiti koliki je obim tužilačke nekontrolisane moći. U rukama nesavjesnog tužioca svaka  istraga može biti opstruisana i namjerno upropaštena bez ikakve odgovornosti. Takođe, svaka optužba se može planirano okončati oslobađajućom presudom koja pokriva zloupotrebe tužilačkih ovlaštenja. 

Iz ugla navedenih informacija i ličnog iskustva sproveli smo intervju sa poznatom banjalučkom advokaticom Jovanom Kisin. 

Poštovana Jovana, kakva je, zakonski gledano, uloga Tužilaštva kada je u pitanju korupcija i organizovani kriminal?

Pri Republičkom tužilaštvu Republike Srpske na osnovu Zakona o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala uspostavljeno je posebno odjeljenje Republičkog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala. Uloga specijalnih tužilaca jeste da rukovodi istragom, prvenstveno da donosi naredbu o pokretanju istrage nakon dobijenog izvještaja službenih lica iz Ministarstva unutrašnjih poslova zatim da rukovodi istragom, vrši ili naređuje izvršenje istražnih radnji, podiže optužnicu, zastupa optužnicu pred sudom itd.

Kako ocjenjujte rad Tužilaštva Republike Srpske? 

Rad Tužilaštva RS ocijenila bih vrlo niskom ocjenom. Pored manjeg broja čestitih i vrijednih ljudi koje možete naći u svakoj instituciji, rad ovog tijela je kranje trom, aljkav, sa ogromnim brojem nikad okončanih istraga kao i onih nikad započetih. Stepen autonomije pri sprovođenju (ili nesprovođenju) istrage se često zloupotrebljava. Tužioci rade sporo i daju vrlo malo prostora i prava oštećenom pri vođenju istrage a što im Zakon o krivičnom postupku itekako omogućava.

Koliko je tužilac autonoman u donošenju odluke? 

U potpunosti. Za svoje odluke odgovara isključivo glavnom tužiocu, ali se dosad u praksi nisam susrela da je po pritužbi glavni tužilac odlučio drugačije od postupajućeg.

Da li javni tužilac može svojim djelovanjem ili ne djelovanjem da zaštiti nekog ko je uticajan ili politički važan? 

Zbog ogromnog stepena nezavisnosti u radu, ima tu mogućnost.

Kakav je po vašem mišljenju položaj tužilaca i sudija u svetlu organizovanog kriminala i korupcije?

Formalno-pravno položaj tužilaca je isti kod svakog krivičnog djela i krivičnog postupka. A rezultati, odnosno broj gonjenih i riješenih slučajeva organizovanog kriminala i korupcije sasvim dovoljno govori o ovoj temi.

Kako komentarišete efikasnost pokretanja predmeta i vremensko trajanje pravnih procesa? 

 Neefikasno i sporo.

Nijedan slučaj visoke korupcije nije otišao iz tužilaštva u sud. Šta se dešava sa antikoruptivnim odeljenjima Tužilaštva Republike Srpske i koliko oni uopšte rade u ovoj oblasti? 

Antikoruptivno odjeljenje je isto posebno odjeljenje kao i za organizovani kriminal. Vrlo često u ovu grupu krivičnih djela uvrstiće slučaj od tri drugara koja su zajedno kupili par grama marihuane pa će po njihovim sms porukama u kojima se dogovaraju gdje će istu konzumirati ili ko će kupiti dva džointa iskonstruisati kriminalnu organizovanu grupu i prikazati ih kao rezultat riješenog slučaja organizovanog kriminala. Na taj način se puni statistika uspješno riješenih slučajeva organizovanog kriminala.

Koji su najčešći problemi sa kojima se tužioci suočavaju u svakodnevnom radu i da li smatrate da postoji pritisak politike na sam rad tužilaca, kao što se sve češće čuje u izveštajima domaćih i stranih organizacija koje se bave izveštavanjem o stanju u pravosuđu?

 Sve više je primjera i afera u kojima je više nego očigledan pritisak politike na pravosuđe.

Šta bi po Vama trebalo popraviti u zakonskom okviru kada je u pitanju rad Tužilaštva u kontekstu korupcije i organizovanog kriminala?

Odgovornost za rad. Podnošenje izvještaja o radu nekome ko nije izabran iz reda kolega tih istih tužilaca, misleći na VSTS. I ne samo podnošenje izvještaja već sankcionisanje za bilo kakav oblik zloupotrebe položaja. Nedostatak odgovornosti i sankcionisanja u javnom sektoru je izvor kompletnog nerada i kriminala pojedinaca u institucijama.

VSTV je zaduženo za kontrolu nad kompletnim pravosuđem a time i Tužilaštvima, smatrate li da je i ova institucija pod uticajem političkih aktera?

Imajući u vidu da je prethodni predsjednik VSTS-a odmah po ostavci postao savjetnik političaru, te da je postao aktivan politički komentator kao i mnogo drugih primjera u kojima pripadnici pravosuđa nisu krili od javnosti da su dio političkog miljea nam bez sumnje potvrđuje tu činjenicu.

Kako komentarišete sve učestalije afere poput afere “Potkivanje” i sve prisutniji nepotizam, korupciju i organizovani kriminal?

Pad pravosuđa je gubitak posljednje linije odbrane zdravog društva i pravne države. Dokle god takvi ljudi imaju bilo kakav uticaj na pravosuđe svaki građanin treba da bude svjestan da pravo i pravdu neće naći u ovoj državi.

Imate li povjerenja u Tužilaštvo BiH i smatrate li da će imati dovoljno snage da se izbori sa korupcijom i organizovanim kriminalom i na taj način vrati povjerenje građana u pravosudne institucije?

Tužilaštvo BiH tek treba da se pokaže pa ako posao odradi zakonito i efikasno, imaće moje povjerenje. Povjerenje se zaslužuje.

Na koji način komentarišete rad kancelariji disciplinskog tužioca, smatrate li da su mjere zadovoljavajuće i da su procesi kažnjavanja neadekvatnog rada tužilaca adekvatni? Koje mjere predlažete u cilju poboljšanja rada Tužilaštva?

Nisu u potpunosti nijemi na prijave, ali su sankcije isuviše blage ako pogledamo statistiku unazad par godina.

Kako komentarište činjenicu da je ministar unutrašnjih poslova zahtjevao od glavnog tužioca da donese hitnu i ubrzanu naredbu o nesprovođenju istrage u slučaju ubistva Davida Dragičevića?

Kao potpuno ignorisanje nadležnosti i kršenje bar tri zakona koja se tiču nezavisnosti pravosuđa i ovlašćenja ministra. U normalnoj državi neprihvatljivo, a opet kod nas, sasvim uobičajno.

Kako komentarišete činjenicu da je postupajući tužilac u slučaju ubistva Davida Dragičevića, Dalibor Vrećo istovremeno i postupajući tužilac u predmetu uništavanja krunskog dokaza u istrazi, Davidovog donjeg veša?

To je svakako dobar pokazatelj da se odredbe o izuzeću  tužioca trebaju dopuniti i izmjeniti.

Kako komentariše, da je tadašnji postupajući tužilac Okružnog javnog tužilaštva, Saša Labotić podigao optužnicu protiv mrtvog Davida Dragičevića, 5 dana nakon njegove smrti?

Kad je u pitanju rad tužioca na optužnici ne bih se obazirala na datum potvrđivanja optužnice već datum kad je tužilac istu otpremio iz Tužilaštva i predao na sud. U zavisnosti od tog predmetna situacija se da tumačiti kao stvar tehničke prirode tj. greške ili u slučaju namjere, meni totalno neshvatljivo i krajnje morbidno.

Smatrate li da se građani i politički akteri u praksi  jednako tretiraju pred pravosudnim institucijama?

 Zavisi od postupajućeg sudije i tužioca. Nikako se ne može generalizovati i reći da su svi isti. U sudu i tužilaštvu i danas rade čestiti, savjesni i pošteni ljudi. Samo ih je procentualno jako malo.

Kako komentarisete aktivnosti Pravde za Davida prema Tužilaštvu i kako generalno ocjenjujete angažman aktivista Pravde za Davida u kontekstu rada Tužilaštva i pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala?

Više puta sam pohvalila aktivizam članova PZD kada je u pitanju istrajnost i upornost da se dođe do pravde. Bez obzira na asistenciju NVO-a i advokatsku podršku, aktivisti su iskazali ogromnu hrabrost, upornost, znanje i snagu da se bore sa vrlo moćnim neprijateljem, što, moramo priznati, nije uopšte česta pojava u našem pasivnom i plašljivom okruženju.

Foto naslovna: rtvbn.com

Izvor: pravdazadavida.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter