Slijedi li haos? Dodikovo srljanje neće ugroziti samo RS. Nelegalna vlada RS uvlači cijelu državu u problem
upitan rad brojnih državnih institucija - S jedne strane nastavak saradnje bh. i međunarodnih institucija s novom vladom RS značio bi priznavanje nelegalnog stanja, a s druge strane će odbijanje saradnje dovesti do institucionalne blokade
Narodna skupština RS na današnjoj sjednici izglasala je novu nelegalnu vladu RS, čijeg je mandatara Savu Minića , predložio Milorad Dodik, bivši predsjednik RS kojem je odlukom Centralne izborne komisije BiH, koju je pravosnažno 18. augusta potvrdio i Sud BiH, prestao mandat.
S obzirom na to da Ustav RS propisuje da mandatara Vlade RS može imenovati samo predsjednik RS, činjenica je da je mandatara imenovala neovlaštena osoba što u startu čini upitnim zakonitost i ustavnost sastava i odluka nove Vlade RS i čini upitnim i legalnost današnje sjednice NSRS o toj temi.
Iako vladajući režim u RS i većina u Narodnoj skupštini RS uporno ponavljaju da im je Dodik predsjednik entiteta, jasno je da takve tvrdnje nemaju obavezujuću i pravnu snagu, pa će se pred Ustavnim sudom BiH sigurno vrlo brzo naći zahtjev za ocjenu ustavnosti i legitimiteta nove Vlade RS.
Ogromne posljedice
Jer, formiranje nove Vlade RS pod palicom i uz potpis za mandatara Milorada Dodika, koji je izgubio legitimitet, dovodi u pitanje ne samo ustavnost institucija entiteta RS već i funkcionisanje ključnih državnih tijela BiH.
U prilog tome svjedoče brojne institucije na nivou BiH u čijem radu učestvuju i gdje donose odluke i predstavnici Vlade RS.
Primjerice, članovi šestočlanog Fiskalnog vijeća BiH su i predsjednik Vlade RS i ministar finansija RS.
To znači da bi u sastavu Fiskalnog vijeća, ključne državne institucije koja odlučuje o budžetu BiH, strategiji zaduživanja i odnosu s međunarodnim finansijskim institucijama, sjedili i odluge donosili neustavni i nelegitimni predstavnici Vlade RS.
Jasno je da bi na taj način bili direktno ugroženi kredibilitet i zakonitost Fiskalnog vijeća BiH, a odluke koje ono donosi mogle bi biti osporene pred Ustavnim sudom BiH.
Pored Fiskalnog vijeća, predsjednik Vlade RS i ministri po različitim funkcijama učestvuju u radu niza državnih tijela i koordinacionih mehanizama. Tu spadaju Vijeće ministara BiH kroz mehanizam koordinacije o EU integracijama, razne zajedničke komisije i tijela za državnu granicu, sigurnost, energetiku, javne nabavke...
Ako bi u tim tijelima učestvovali predstavnici vlade koja nosi već sad hipoteku neustavne, postavlja se pitanje pravne valjanosti svake njihove odluke.
Zato i prije potencijalne odluke Ustavnog suda BiH o neustavnoj Vladi RS ,državne institucije BiH, kao i entitetske i lokalne, ne bi trebale imati nikakvih dilema pri donošenju odluke odbijanja legitimacije njenog postojanja.
Jer, nastavak saradnje značio bi faktičko priznavanje nelegalnog stanja, a s druge strane, sigurno je i da će odbijanje saradnje dovesti do institucionalne blokade onih državnih institucija i tijela u kojima učestvuje i Vlada RS.
Kreirani haos koji još nije izazvao rekacije
Institucije Evropske unije i međunarodni partneri i BiH i entiteta RS još uvijek šute o samom Dodikovom činu imenovanja mandatara, kao i novoj entitetskoj vladi, ali jedini logičaj slijed događaja bit će sigurno da će one odbiti saradnju s takvom vladom i da će uvjetovati pravno utemeljeno predstavljanje BiH.
Sve to donijet će nove probleme u BiH, za koje Dodik zbog ličnog političkog sunovrata, priželjkuje da samo budu veći, jer on i njegova porodica finansijski su osigurani i nemaju šta izgubiti, jer Dodik je jednom presuđen, već je osumnjičen za napad na ustavni poredak BiH i on svoj izlaz vidi samo u zaoštravanju stanja u BiH i unošenju dodatnog haosa s kojim on pokušava BiH prikazati nemogućom i nefunkcionalnom državom.
S druge strane, svi oni koji slijede Dodika rizikuju i krivičnu odgovornost i svojim potezima i institucije , ustanove i građane entiteta RS odvode u nezavidan položaj i situaciju.
Ugrožene penzije, socijalna davanja ...
Primjerice, banke u entitetu RS koje posluju prema zakonima RS i BiH, ali i prema regulatornim aktima Agencije za bankarstvo RS, Centralne banke BiH i međunarodnih finansijskih standarda, vrlo brzo će se naći u situaciji da dobiju neki akt čiji je potpisnik predsjednik neustavne Vlade RS ili neki od ministara.
Postoji realna mogućnost da takvi akti budu osporeni, a banke se suočavaju s rizikom da učestvuju u radnjama koje bi kasnije mogle biti proglašene ništavnim.
To otvara prostor za pravnu nesigurnost i potencijalne tužbe, posebno kada je riječ o većim finansijskim aranžmanima i kreditnim zaduženjima.
S obzirom da se dug RS servisira kroz emisiju obveznica, kreditne aranžmane sa domaćim i međunarodnim bankama te kroz budžetske prihode, ako međunarodne finansijske institucije i kreditori ocijene Vladu RS nelegitimnom, moglo bi doći do odbijanja novih aranžmana i refinansiranja postojećih dugova.
Time se RS dovodi u opasnost finansijske blokade, a teret duga bi mogao postati neodrživ. Povjerenje investitora bilo bi dodatno narušeno, što bi značilo povećanje kamatnih stopa i smanjenje spremnosti za saradnju s entitetskim vlastima.
Naravno da bi s time najviše bile pogođene najranjiviji slojevi društva, prije svega penzioneri i socijalno ugroženi , jer te isplate najviše zavise od stabilnosti budžetskih prihoda i odluka Vlade RS.
Zato, s obzirom na sve navedene rizike i neustavnost postupaka, jasno je da imenovanje nove Vlade RS pod palicom Milorada Dodika predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti institucija i finansijskoj sigurnosti građana, te da je pravno i politički neodrživo.
Piše: Semira Degirmendžić
Foto naslovna: Raport
Izvor: raport.ba
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter