Smrt na Bilicama: zatvorenik umro u zatvoru jer nije bilo liječnika

Ukupno 220 tisuća kuna na ime neimovinske štete te još 20.000 kuna na ime materijalne štete, dosudio je Županijski sud u Splitu obitelji liječenog ovisnika o drogama koji je 2006. godine preminuo u zatvorskoj ćeliji u zatvoru na Bilicama.

Na taj iznos treba nadodati i kamate, pa će država isplatiti ukupno oko 500 tisuća kuna zbog, kako stoji u obrazloženju presude, "propusta u liječenju, odnosno neodgovarajućeg i nepravilnog rada zdravstvene i službe osiguranja unutar zatvora u Splitu".

Riječ je o prvoj pravomoćnoj presudi kojom je utvrđena odgovornost zatvora za smrt zatvorenika koja može imati velike posljedice.

Naime, organiziranje liječničke skrbi u zatvorima velik je problem već niz godina. Zanimanje za rad u zatvoru kod liječnika je nikakvo, osobito u situaciji kada općenito nedostaje liječnika u društvu i kada se velik broj već odselio u inozemstvo.

S druge strane, dosadašnji način organiziranja kroz suradnju s domovima zdravlja, po ovoj presudi, više nije dostatan. Sve to može otvoriti niz novih tužbi.

Zakasnjela reakcija

Do smrti zatvorenika u konkretnom slučaju je, prema nalazima liječnika vještaka, došlo zbog udahnuća želučanog sadržaja u večernjim satima. Kao ovisnik, zatvorenik je uzimao niz lijekova – metadon, amyzol, fluzepam i apaurin – koji svi za nuspojave imaju mučnine i povraćanje, dok istodobno slabe refleks gutanja i disanja i dovode do poremećaja svijesti. Najkraće rečeno, zatvorenik je povraćao te se, kako je zbog lijekova bio bez svijesti, ugušio.

Problem zbog kojeg je zatvor proglašen odgovornim leži u činjenici da u noćnim satima, odnosno u vremenu od 20 sati navečer do sedam ujutro idućeg dana, nije imao organiziranu liječničku službu.

Zatvor nije imao svojeg liječnika, nego je zdravstvenu skrb vodio liječnik opće prakse, i to samo u jutarnjim satima, poslijepodne je u zatvoru terapije podijelila medicinska sestra, dok se u noćnim satima po potrebi zvala hitna pomoć.

Pomoć je pozvana i u ovom slučaju, no kasno, jer je zatvorski čuvar u obilasku zatvora primijetio da zatvorenik ne reagira kada je već bilo kasno. Sud je zaključio kako je zatvorenik trebao biti pod posebnim nadzorom zbog njegove povijesti bolesti. On se, u trenutku kada je stigao u zatvor, već dvije godine nalazio pod terapijom.

Ne žele raditi u zatvorima

U zatvoru su, pojednostavljeno, trebali pročitati njegov zdravstveni karton i uzeti u obzir da je on već dugo pod terapijom jakih lijekova koji lako mogu dovesti do kompliciranja zdravstvenog stanja. Zatvor je trebao imati i stručnu osobu u noćnim satima za pružanje hitne pomoći jer zatvorski čuvari, iako su pokušali pružiti pomoć, nisu posebno obučeni za takve situacije.
– Pravo na zdravstvenu skrb ne podrazumijeva samo popisivanje određenih lijekova već i redovitu brigu o tjelesnom i duševnom zdravlju, odnosno stalni liječnički nadzor – zaključuje sud. Citiraju pritom niz odredbi kako Zakona o izvršavanju kazne zatvora i Pravilnika o kućnom redu u zatvorima, te otvoreno karakteriziraju propuste kao "tešku povredu službene dužnosti".

Zatvorski sustav već godinama muku muči s nedostatkom kadrova. Tako se u izvješću za 2016. godinu navodi kako je nepopunjeno oko 650 mjesta u odjelu osiguranja te oko 80 mjesta u zdravstvenom odjelu (što zbog ograničenja u zapošljavanju, što zbog nezainteresiranosti zdravstvenih djelatnika za rad u zatvorima).

Da je zdravstvena služba velik problem, pokazuju podaci po kojima je u 2016. došlo do značajnog pada broja zdravstvenih pregleda u kaznenim tijelima.

Tko je kriv?

– S obzirom na dosadašnju dubioznu sudsku praksu u identičnim pravnim pitanjima (prva ovakva pravomoćna presuda?), jasno je da je zauzet nedvojben stav o odgovornosti države za organizacijske propuste unutar zatvorskog sustava. Posljedice iskazanog stava iz citiranih presuda bit će krupne, kako za zatvorenike, tako i za zatvorsku upravu. Tako, na primjer, u ovom konkretnom slučaju nitko nije odgovarao za propuste koji su doveli do smrti zatvorenika, a dosuđenu štetu plaćaju građani iz svojih džepova – komentirao je odvjetnik Dino Puljić, zastupnik tužitelja u ovom sporu.

Slom zdravstvenog sustava u zatvorima

- 11 smrtnih slučajeva zatvorenika u 2016. godini, kao i godinu prije
- 11.173 zatvorenika prošlo je kroz zatvore u 2016. - 1349 je bilo ovisnika
- 835 zatvorenika koji su bili na terapiji održavanja 2016. godine - 107.395 zdravstvenih pregleda obavljeno je u zatvorima u 2015.
- 76.294 ih je provedeno 2016. - 1838 specijalističkih pregleda izvan zatvora bilo je u 2015.
- 9595 ih je bilo u 2016. godini - 56 zahtjeva za naknadu štete od strane zatvorenika bilo je tijekom 2016. godine (uglavnom zbog uvjeta smještaja)

Piše Marijo Kavain

Foto naslovna: Reuters

Izvor: slobodnadalmacija.hr