Statistika: Srbi haraju njemačkim podzemljem
U Njemačkoj je prošle godine registrovano više od šest miliona različitih krivičnih djela i zabilježen rast kriminala na skoro svim „frontovima“, od povećanja broja ubistava, do sukoba stranaca sa zakonom, pokazuje najnovija statistika, u kojoj su se našli i osumnjičeni građani Srbije.
Broj osumnjičenih počinilaca krivičnih djela koji nisu Nijemci takođe je porastao sa 555.820 na 616.230 osoba, a udio stranaca u ukupnom broju počinilaca povećan je sa 5,7 na 8,6 odsto, pokazuje statistika, po kojoj je najveći broj počinilaca u toj kategoriji došao iz Sirije, dok su građani Srbije na visokoj sedmoj poziciji.
Iz Sirije je 30.699 osumnjičenih počinilaca krivičnih djela, njih 17.466 su Avganistanci, 12.202 Iračani, 9.882 Albanci, 8.332 Alžirci, 8.266 Marokanci, 7.684 građani Srbije, 7.251 Iranci, 5.039 građani Kosova, a 4.595 osoba je u Njemačku pristiglo iz Somalije, pokazuje statistika.
Bez obzira na rast kriminala na skoro „svim frontovima“, Njemačka, u kojoj nisu zaboravljene „pruske vrline“ iskrenosti, lojalnosti, čestitosti, nepodmitljivosti, hrabrosti i dalje važi za relativno sigurnu zemlju. „Još uvijek važi rečenica da je Njemačka relativno sigurna zemlja“, rekao je profesor kriminalne psihologije Rudiger Eg tabliodu „Bild“, komentarišući statistiku kriminala, i dodao da je, kada je reč o „bandama iz Istočne Evrope“ i obijanju stanova, tu posebno na udaru granična oblast u pokrajinama Brandenburg i Saksonija.
„Gledano na teritoriji cijele Njemačke, bilježi se, međutim, laki pad broja provala u stanove“, rekao je Eg i ukazao da su veliki gradovi posebno na meti kriminala. „To je i u svijetu, tako da se nasilnici više okupljaju u velikim gradovima, jer tamo su i ilegalni poslovi i trgovina drogom, ženama, naoružanjem… To se ne dešava u nekom selu, već u Berlinu ili Hamburgu“, rekao je Eg i izrazio uverenje da Nijemci, ipak, nisu tako mnogo uplašeni zbog uznemirujućih statističkih podataka. „Statistika je djelo brojeva, i ne plaši ljude toliko kao što to političari, možda, vjeruju, ali pojedina krivična djela mogu da veoma jako utiču na osjećaj sigurnosti“, rekao je Eg i kao primjer naveo napad na Božićnom vašaru u Berlinu prošle godine, sa nedužnim ljudskim žrtvama, koji je izveo atentator Anis Amri.
Ono što je zanimljivo je povećan broj kriminalnih djela čiji su počinioci stranci i azilanti, pristigli u rijekama izbjueglica koje su se slile u zemlju. U 2015. godini registrovano je 114.000 krivičnih djela koja su počinili podnosioci zahteva za azil, ratne izbjeglice i oni koji su na takozvanom „duldungu“, odnosno, toleriše im se iz različitih razloga boravak u zemlji, dok je u 2016. godini taj broj porastao na 174.000.
Ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer je nedavno, predstavljajući ovu statistku kriminala za 2016. godinu, rekao da takvi podaci ne raduju i da su u populaciji azilanata i izbjeglica počinioci uglavnom, mladi muškarci. „U toj grupi je i kod Nijemaca uočen jedan jasno viši stepen kriminaliteta“, objašnjavao je De Mezijer situaciju i ponavljao da je, međutim, najveći dio izbjeglica pošten. U oblasti islamizma, prošle godine je broj krivičnih djela porastao za 13,7 odsto u odnosu na 2015. godinu — registrovana su 773 krivična djela. Tu, prije svega, padaju u oči teška krivična djela i atentati u Vircburgu, Anzbahu i na Božićnom vašaru u Berlinu, kada je ubijeno 12 osoba.
Izvor: Sputnik.rs
