Strah od briselskog tužilaštva: Evropski put za neke bh. političare može biti put ka zatvoru
Ima jedna stavka kojom ovdašnja vlast dosljedno prati Evropu, a to je harmonizacija poreza i akciza. Naravno, razlog jeste punjenje budžeta, kojeg će umjesto za namjenske investicije usmjeriti za tenderske stranačke ljubimce i zapošljavanje u institucijama, najvažnijoj izbornoj bazi.
Evropsko javno tužilaštvo bilo je aktivno proteklih dana. U Belgiji je po njihovom nalogu privedeno nekoliko osoba među kojima je i bivša Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini. Razlog - sumnja u prevaru pri javnim nabavkama, korupciju i krivični sukob interesa.
U isto vrijeme, na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni traje sve po starom. Nastavljene su opstrukcije približavanja evropskim integracijama, posebice novih Zakona o sudu i VSTV BiH te imenovanja glavnog pregovarača između BiH i EU. Prednjače tu SNSD i HDZ BiH, no nije daleko od pretpostavke da i mnogim drugim ne bi odgovaralo da dosljedna vladavina prava ovdje bude ikada implementirana.
Znaju, primjera radi, pojedini čelnici Autocesta Federacije šta se dešava kada evropski tužioci istražuju potrošnju budžetskog novca građana EU.
Da li je realno očekivati da jedan, primjera radi Nikola Špirić, delegat u državnom Domu naroda bude zagovornik evropskih integracija? Njemu nije bila mrska Evropska unija dok je svojevremeno kupovao stan u Beču, ali jeste ona koja bi pitala kako je taj novac stekao, da je BiH njen sastavni dio.
Zato bi razloge privođenja bivše visoke dužnosnice EU trebalo posebno biti predočena ovdašnjem pravosuđu, za koje su prevare pri javnim nabavkama i krivični sukob interesa u najboljem slučaju tek sitne prekršajne radnje, dok sve vidljivija i učestalija koruptivna djela rezultiraju padom broja optužnica i presuda.
„Pravosuđe BiH i dalje popušta pred korupcijom – presudama dominiraju uslovne kazne, istrage se obustavljaju, oslobađajuće presude su sve češće a broj osuđujućih presuda za visoku korupciju smanjen je u odnosu na prošlu godinu“, kazuje ovogodišnji izvještaj Transparency International BiH
Sve to u vremenu kada je BiH na neslavnom drugom mjestu u Evropi po Indeksu percepcije korupcije koji je objavio TI BiH i i bilježi najgori rezultat od 2012. godine.
Treba nekada podsjetiti kako je sadašnji neslavni učinak pravosuđa, rezultat propuštenih prilika da kaznenim procesuiranjem predvodnika političkih stranaka stave do znanja da isto čeka svakog narednog ko isto pokuša.
Sjeća li se neko suđenja Draganu Čoviću, praćenog misterioznim samoubistvima glavnih svjedoka i nestalom dokumentacijom?
Gdje su završile napisane optužnice nakon istraga protiv bivšeg lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije u predmetu „Reket“, kao i ona protiv Milorada Dodika u predmetu izgradnje zgrade Vlade RS i autoputa Banja Luka-Gradiška? I niz drugih istraga protiv Milorada Dodika je u međuvremenu iz tužilačkih ladica prešao u legendu.
„Duboka država“ je odrađivala svoje, glavni državni tužioci su ili se naglo razboljeli poput Marinka Jurčevića ili diskreditovani poput u međuvremenu preminulog Milorada Barašina.
Kada je potpisnik ovog teksta svojevremeno prenio poruku državnom tužiocu o spremnosti jednog insajdera da otkrije radnje visoke korupcije, početna zainteresovanost je splasnula kada je shvatio da su u toj priči pored čelnika drugih stranaka i oni iz SDA.
„Neću istraživati Bakira“, bio je, ako ništa drugo, iskren dotični tužilac.
O slučaju "Kemal Čaušević" mogli bi romani biti napisani.
Godina je 2014. U Izvještaju EU o BiH navedeno je kako je korupcija i dalje široko rasprostranjena, a politička opredijeljenost po ovom pitanju nije pretočena u konkretne rezultate.
„Građani su sasvim jasno izrazili svoje ambicije i svoje bojazni. Ono što oni žele jeste prilika da se zaposle, ekonomija koja se razvija i napreduje, žele sistem socijalne zaštite koji funkcioniše, žele vladavinu prava i žele efikasan sistem pravosuđa“, kazala je tadašnja visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.
Deset godina kasnije, detalj iz izvještaja Evropske komisije o trenutačnom stanju i napretku potencijalnih kandidata za članstvo u EU-u, sve kazuje.
„Loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje narušava prava građana i borbu protiv korupcije“, jasno je navedeno.
Ima ipak jedna stavka kojom ovdašnja vlast dosljedno prati Evropu, a to je harmonizacija poreza i akciza. Naravno, razlog jeste punjenje budžeta, kojeg će umjesto za namjenske investicije usmjeriti za tenderske stranačke ljubimce i zapošljavanje u institucijama, najvažnijoj izbornoj bazi.
Zato donekle deplasirano pa i tužno djeluju ovih dana poruke evropskih zvaničnika ovdašnjim političarima da „smognu snage“ i narednih dana stvore preduslove za pridruživanje Evropskoj uniji.
Da se ne lažemo. Njima ulazak u Evropsku uniju uopće nije ni želja ni potreba. Zašto bi izgubili feude kojima neprikosnoveno godinama nekažnjeno vladaju, bivajući pri tome enormno bogatiji, sve dok to njihovi zaglupljeli podanici nijemo gledaju, pristajući kako na sopstveno, tako i siromašenje svojih potomaka?
Piše: Amarildo Gutić
Foto naslovna: Ilustracija
Izvor: zurnal.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
