Stvarna ili samo medijska militarizacija Balkana?

Vojni mimohod u Beogradu 2014. godine

Nabava oružja, ponovno uvođenje vojnog roka u Srbiji i Hrvatskoj, Kosovo želi svoju vojsku… Je li u tijeku regionalna utrka u naoružanju? Sudeći prema medijima, prije svega onima u Srbiji – jest.

Naslovne stranice srpskih medija već mjesecima podsjećaju na naslovnice specijaliziranih časopisa o vojnom naoružanju i opremi. Svakodnevno se, naime, licitira s količinom naoružanja koje će Srbija dobiti, kupiti na kredit, ili već na neki drugi misteriozan način nabaviti – najčešće od Rusije i njoj bliskih zemalja, ali i od SAD-a. Zrakoplovi MIG, raketni sustavi, protuzračna obrana, helikopteri, terenska vozila Hummer, svakodnevni su junaci naslova poput „Belorusija će Srbiji dati i S-300 i BUK i Migove", „Stiže S-300", „Putin će Srbiju braniti oružjem", „Vojska Srbije će grmeti kad stignu novi Migovi", „Merkamo rakete i radare"… A sve je zapravo počelo negdje u vrijeme najave Hrvatske da će nabaviti nove helikoptere i od tada se sve to pretvorilo u regionalnu utrku u naoružanju.

Medijska militarizacija

S jedne strane postoji potpuno legitimna potreba Srbije da modernizira svoje izrazito zastarjele kapacitete naoružanja, ističe za DW novinar Daniel Šunter – i u tom smislu nabava zrakoplova pod povoljnim uvjetima i raketnih sustava za protuzračnu obranu nije sporna. „Ali, tu postoji jedan drugi fenomen, a to je militarizacija koju dio medija provodi kao neku propagandnu kampanju. Mislim da stvaranje takve atmosfere odgovara nekim međunarodnim interesima, koji nadilaze Srbiju i koji provode propagandnu kampanju na razini cijele Europe."

Oklopna vozila Hrvatske vojske na mimohodu u Zagrebu 2015.

Naslovne stranice srpskih medija već mjesecima podsjećaju na naslovnice specijaliziranih časopisa o vojnom naoružanju i opremi. Svakodnevno se, naime, licitira s količinom naoružanja koje će Srbija dobiti, kupiti na kredit, ili već na neki drugi misteriozan način nabaviti – najčešće od Rusije i njoj bliskih zemalja, ali i od SAD-a. Zrakoplovi MIG, raketni sustavi, protuzračna obrana, helikopteri, terenska vozila Hummer, svakodnevni su junaci naslova poput „Belorusija će Srbiji dati i S-300 i BUK i Migove", „Stiže S-300", „Putin će Srbiju braniti oružjem", „Vojska Srbije će grmeti kad stignu novi Migovi", „Merkamo rakete i radare"… A sve je zapravo počelo negdje u vrijeme najave Hrvatske da će nabaviti nove helikoptere i od tada se sve to pretvorilo u regionalnu utrku u naoružanju.

Medijska militarizacija

S jedne strane postoji potpuno legitimna potreba Srbije da modernizira svoje izrazito zastarjele kapacitete naoružanja, ističe za DW novinar Daniel Šunter – i u tom smislu nabava zrakoplova pod povoljnim uvjetima i raketnih sustava za protuzračnu obranu nije sporna. „Ali, tu postoji jedan drugi fenomen, a to je militarizacija koju dio medija provodi kao neku propagandnu kampanju. Mislim da stvaranje takve atmosfere odgovara nekim međunarodnim interesima, koji nadilaze Srbiju i koji provode propagandnu kampanju na razini cijele Europe."

Srbiju je osobito uznemirila vijest da Hrvatska nabavlja njemačke pancerhaubice PzH 2000. One se smatraju "ubojicama tenkova" jer vrlo precizno gađaju i na udaljenostima od 40 kilometara.

Čuvari zemlje u ljetnom periodu

Prateća tema u Srbiji već dugo je i rasprava o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka. Zagovornici te kampanje navode da je, prema nekim istraživanjima, 70 posto građana Srbije za tu ideju. Međutim, Dejan Anastasijević upozorava da je to vrlo skupo i kaže da je pitanje kako bi ti isti ljudi odgovorili na to pitanje kada bi im se predočilo koliko bi to koštalo srpski proračun. „To jednostavno mnogo košta, a s druge strane, veliki broj vojnih objekata i kasarni je prodan, i pitanje je gdje bi se prije svega smjestila ta vojska. Mislim stoga da vlast samo testira teren na tu temu."

Anastasijević navodi primjer Hrvatske, koja je u daleko boljem ekonomskom položaju, i koja je zaključila da za to nema novca. Najnovije informacije ipak govore da će Hrvatska možda ipak vratiti obavezni vojni rok, ali samo u ljetnim mjesecima, jer nema novca za zimske odore i opremu. I ta informacija, prema Anastasijevićevim riječima, dovoljno govori koliko je to skup proces.

Vojni rok se (ne) vraća?

Mjerodavni organi navode kako je formirana radna grupa koja bi se trebala pozabaviti pitanjem povratka obaveznog vojnog roka. Eventualni povratak obaveznog služenja vojnog roka za Daniela Šuntera također pripada u arsenal medijskog spinovanja, i po njima se stječe dojam da je to već odlučeno i da se vojni rok vraća, što, smatra on, nije točno. Šunter isto tako skreće pozornost na nedostatak strategije obrane i navodi da je novi moment problem kontrole granice zbog migrantske krize. S time se susreću sve balkanske zemlje, koje sada na granicu šalju vojsku i policiju.

Vojnike se u novije vrijeme u Europi sve češće angažira na zaustavljanju ilegalne migracije, kao ovdje u Mađarskoj.

„Može li se taj problem riješiti uvođenjem vojnog roka ili da se nabavlja oprema koja bi pomogla u efikasnijoj kontroli granica, to je već drugo pitanje. Ali, nemam dojam da je bilo tko u vlasti ili u Ministarstvu obrane u ovom trenutku odlučio da je to gotova stvar i da se vojni rok vraća", ocjenjuje Šunter.

Dejan Anastasijević zaključuje da se militarizacija javnog i medijskog prostora samo donekle može objasniti političkom propagandom. „Ima tu, naravno, propagande, ali stari svjetski poredak se ipak ne drži baš najbolje. A pored toga, balkanska regija je već neko vrijeme prilično zapostavljena – i to od Europske unije, ali i SAD-a u vrijeme Obame. Sve to dovodi do toga da se sve države ovdje osjećaju nesigurnije. A kad se države osjećaju nesigurno, one se počinju naoružavati. Mi, na žalost, pratimo loše globalne trendove, a ovo je jedan od takvih", kaže Anastasijević.

Njemačka ipak ne poklanja Srbiji vojne helikoptere

Bundeswehr neće donirati Srbiji četiri vojna helikoptera Airbus H145M, kako su tvrdili srbijanski mediji. To je rečeno DW-u u njemačkom Ministarstvu obrane. (06.01.2017)
NATO želi zadržati dijalog s Rusijom

Ministri obrane zemalja NATO-a u Bruxellesu su tražili odgovore na vojne vježbe i prijeteću retoriku Moskve. (27.10.2016)
Bjelorusija kao ruski vojni 'mostobran na Zapad'

Ako NATO pojača svoje snage na istoku Europe, onda bi i Rusija mogla proširiti svoje vojno prisustvo u Bjelorusiji. Ali u slučaju sukoba bi zapravo upravo Bjelorusija bila glavni gubitnik. (04.07.2015)
Rusko zveckanje oružjem na Balkanu

Rusko-srbijanska vojna vježba „Srijem 2014“ demonstracija je vojne moći Rusije i potvrda da ova zemlja, ne samo gospodarski i politički, nego i vojno može intervenirati na Balkanu, tvrde analitičari iz Hrvatske i BiH. (18.11.2014)

Izvor: DW.COM