Šta sad?! Tri scenarija: Svijet nakon bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja
Svaka blokada Hormuza može izazvati nagli porast cijena i teško pogoditi uvoznike energije, posebno u Aziji. Najviše bi bile pogođene Kina, Indija, Japan i Južna Koreja.
Predsjednik SAD Donald Trump nije sačekao kraj roka od dvije sedmice da donese odluku o uključivanju u rat na Bliskom istoku.
Završili smo naš vrlo uspješan napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući Fordow, Natanz i Isfahan. Svi avioni su sada van iranskog vazdušnog prostora, objavio je na društvenoj mreži Truth Social i dodao da su bombarderi, angažovani u akciji, na putu kući.
U obraćanju naciji uputio je pohvale američkim pilotima i vojnicima koji su učestvovali u napadu na nuklearna postrojenja.
- Želim zahvaliti izraelskoj vojsci na divnom poslu koji su obavili, a još važnije, želim čestitati velikim američkim domoljubima koji su večeras upravljali tim veličanstvenim mašinama, kao i cijeloj američkoj vojsci na operaciji kakvu svijet nije vidio već mnogo, mnogo desetljeća, izjavio je američki predsjednik.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je na konferenciji za štampu da je akcija bombardera B-2 pažljivo pripremana.
- Ovo je plan koji je zahtijevao mjesece i sedmice pozicioniranja i pripreme, kako bismo mogli biti spremni kada predsjednik Sjedinjenih Država pozove.
Foto: Mapa iranskih nuklearnih postrojenja
DUBOKO UZNEMIRENJE
Iranska državna televizija objavila je da američki napadi nisu ozbiljno oštetiti nuklearna postrojenja. Prema njihovim tvrdnjama, oštećeni su samo ulazni i izlazni tuneli postrojenja Fordow. Nuklearno nadzorno tijelo Ujedinjenih nacija tvrdi da nisu uočili povećanje razine zračenja na tri lokacije koje su pogodili bombarderi, ali da su "ozbiljno uznemireni" zbog izvršenih napada.
I generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upotrijebio je isti izraz, "duboko uznemirenje", zbog akcije protiv Irana.
- Ovo je opasna eskalacija u regiji koja je već na rubu – i direktna prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti. Postoji sve veći rizik da bi ovaj sukob mogao brzo izmaknuti kontroli s katastrofalnim posljedicama za civile, regiju i svijet. Pozivam države članice da deeskaliraju i ispune svoje obaveze prema Povelji UN-a i drugim pravilima međunarodnog prava. U ovom opasnom trenutku, ključno je izbjeći spiralu haosa. Jedini put naprijed je diplomatija – upozorio je Guterres.
Termin "duboka uznemirenost" koristi i direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi, koji kaže da udari na Fordow, Natanz i Isfahan predstavljaju "opasnu eskalaciju" i "direktnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti" i tako praktično ponavlja izjavu generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
Guardian piše da je Trump javno i privatno tvrdio da su američki napadi na postrojenja za obogaćivanje uranija bili jednokratne misije i da se mogu obuzdati. Američki predsjednik i dalje pokušava pronaći srednji put, pokrećući napade, ali sugerirajući da može spriječiti eskalaciju koja bi vodila dugotrajnom ratu.
TRI SCENARIJA
Analitičari već procjenjuju kako bi se ova akcija mogla odraziti na buduća dešavanja. U njihovom fokusu su predviđanja reakcija vlasti u Iranu. Abbas Aslani, viši istraživački saradnik u Centru za bliskoistočne strateške studije u Teheranu predviđa tri scenarija.
Prema prvom scenariju, moguća je ograničena reakcija Irana, ovisna o veličini štete uzrokovane bombardovanje. To je najblaži mogući scenarij, prema procjeni Aslanija, jer drugi predviđa rat velikih razmjera, koji podrazumjeva širok raspon mogućih ciljeva. Posebno zabrinjava procjena da bi jedan od tih ciljeva mogla biti i izraelska nuklearna postrojenja. Također, drugi scenarij uključuje i proširenje rata, jer podrazumijeva uključivanje iranskih saveznika.
Treći scenarij, prema istom analitičaru, uključuje kombinaciju prethodna dva, ali i zatvaranje Hormuškog prolaza, što bi moglo poremetiti energetsku ravnotežu u regiji.
Američka Uprava za energetske informacije (EIA) Hormuški prolaz opisuje kao 'najvažniju svjetsku tranzitnu točku za naftu'. To je ključni vodeni put, smješten između Omana i Irana, koji povezuje Perzijski i Omanski zaljev sa Arapskim morem.
ZAŠTO JE VAŽAN HORMUŠKI PROLAZ
Hormuški tjesnac jedno je od najosjetljivijih geopolitičkih mjesta u svijetu, svaki poremećaj u prometu kroz njega donosi ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju.
Dobio je ime po ostrvu Hormuzu, a u njemu se nalazi još cijeli niz ostrva koji politički pripadaju Iranu. Na najužem dijelu širok je samo 39 kilometara i lako ga se može kontrolisati. Iran se međunarodnim sporazumima obavezao da će dozvoliti slobodan protok tankera, ali je zadržao pravo da ga zatvori ako osjeti da je ugrožena sigurnost države, što se trenutno događa.
Foto: Hormuški prolaz
Deutsche Welle piše da velike količine sirove nafte, koju zemlje OPEC-a poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka vade s naftnih polja Perzijskog zaljeva, prolaze kroz ovaj tjesnac. Procjenjuje se da oko 20 miliona barela sirove nafte, kondenzata i goriva dnevno prođe tim plovnim putem, prema podacima Vortexa.
Svaka blokada Hormuza može izazvati nagli porast cijena i teško pogoditi uvoznike energije, posebno u Aziji. Najviše bi bile pogođene Kina, Indija, Japan i Južna Koreja. Iran kroz Hormuški tjesnac isporučuje naftu svojim kupcima. Obustava snabdjevanja komplikovala bi odnose između Irana i Kine, koja je najveći kupac iranske nafte. Ali, ne samo s njima, ozbiljno bi bili pogođeni i susjedni izvoznici, Katar i Ujedinjeni Arapskim Emirati, čija ekonomija je ovisna o slobodnom prolazu kroz Hormuz.
Ni ostatak svijeta ne bi izbjegao posljedice zatvaranja Hormuškog prolaza. Analitičari Goldman Sachsa upozorili su da bi njegovo zatvaranje podiglo cijene nafte iznad 100 dolara po barelu. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, svako povećanje cijene nafte za 10 procenata podiže inflaciju u razvijenim zemljama za oko 0.4 procentna boda.
Piše: zurnal.info
Foto naslovna: Wikipedia/Bombarder B-2 Spirit
Izvor: zurnal.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
