Trebinje: Raj za ilegalni privatni smještaj!


Trebinje: Raj za ilegalni privatni smještaj!

Republička i lokalne turističke organizacije godišnje gube ogromnan novac zbog nelegalnog smještaja i izbjegavanja plaćanja boravišne takse. “Lov u mutnom” posebno je izražen u Trebinju gdje je se procjenjuje da je broj registrovanih kreveta jednak onim neprijavljenim.

Marko Radić, v.d. direktora TO Trebinje kaže da nema zvaničnih podataka koliko ima neregistrovanih ležajeva u Trebinju, ali neka procjena je da je to minimalno 1 300, onoliko koliko imaju i registrovanih.

– Šteta je direktna, zato što sav novac koji imamo od uplata boravišne takse, namjenski se raspoređuje na promotivne aktivnosti TO. Samim tim, što više novca imamo uplaćenog, imamo veće mogućnosti za neke akcije pri TO, što dalje vodi do povećanja broja turista, pa i do broja noćenja u Trebinju – rekao je Radić.

U protekle tri godine, izgradnjom novih hotela, povećan je broj registrovanih ležajeva, pa samim tim i broj noćenja. Zbog neplaćanja boravišne takse, nisu precizni podaci o ukupnom broju noćenja u Trebinju. Oni koje posjeduje TO odnose se samo na registrovane smještajne jedinice, pa se procjenjuje da je broj noćenja na godišnjem nivou mnogo veći. Ipak, prema zvaničnim podacima TO tokom 2016. godine registrovano je 52 757 noćenja, što je za oko 18 odsto više nego tokom 2015. godine. Sa porastom broja noćenja, rastao je i iznos naplaćene boravišne takse.

– Posljednje tri godine bilježimo rast od nekih 20 odsto po godini. U 2014. je bilo oko 59 300 uplate, oko 68 000 je bilo u 2015. godini, 84 470 KM je bilo u 2016. godini – kaže Radić.

Cijena boravišne takse po noćenju iznosi dvije marke, od čega 20 odsto ide TO RS, dok ostatak pripada lokalnoj TO. Boravišnoj taksi podliježu oni smještajni objekti koji posjeduju više od 16 ležajeva, dok vlasnici objekata sa manje od 16 kreveta plaćaju paušalnu boravišnu taksu od 25 maraka po krevetu na godišnjen nivou. Iako je sve jasno propisano zakonom, postavlja se pitanje kako postići da se taj zakon i poštuje.

S obzirom na to da u Srpskoj ni na republičkom, ni na lokalnom nivou ne postoji turistička inspekcija, a da bi za njeno formiranje trebalo mijenjati postojeći Zakon o inspekcijama RS, naplatu boravišne takse kontroliše Poreska uprava RS. Nadležnosti u kontroli smještajnih kapaciteta imaju i republička i lokalna tržišna inspekcija. Ipak, kako objašnjavaju u trebinjskom Odjeljenju za inspekcijske poslove, ta nadležnost odnosi se samo na evidentiranje broja gostiju, ali ne i na kontrolu naplate boravišne takse.

Bojan Čvoro, v.d. načelnika Odjeljenja za inspekcijske i poslove komunalne policije Trebinje kaće da je u njihovoj nadležnosti kontrola naplate boravišne takse.

– Naša je nadležnost da vršimo kontrolu registrovanih gostiju, samim tim bi trebalo da i boravišna taksa bude uredno naplaćivana. U okviru redovnih kontrola naš tržišni inspektor ima ovlašćenja da provjeri svaku sobu koja nije prijavljena kao zauzeta i na taj način otkloni sumnju eventualnog ilegalnog izdavanja smještaja – rekao je Čvoro.

Ovakve kontrole, kaže Čvoro, tržišna inspekcija može da spovede u registrovanim smještajnim objektima. Sa druge strane, ako postoji sumnja da neko nelegalno izdaje smještaj, jer nije registovao objekat, kontrola ide nešto teže. Ipak, tržišna inspekcija i u tome slučaju može da uđe u ovakve objekte, ali uz sudski nalog i uz asistenciju policije. U trebinjskom hotelu “Leotar” kažu da uredno plaćaju boravišnu taksu. Sa 150 ležajeva, ovaj hotel čini oko 10 odsto ukupnog registrovanog smještaja u Trebinju.

Branka Kovačević, zamjenik direktora hotela “Leotar” kaže da oni uredni evidentiraju sve svoje goste kako domaće, tako i strane, pa samim tim uredno plaćaju i boravišnu taksu.

– Za 2016. godinu možemo se pohvaliti sa porastom broja noćenja od 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu 2015. gdje smo zabilježili 19 320 noćenja, za razliku od prethodne gdje bilo 17 600. Ukupan iznos za 2016. godinu plaćene boravišne takse jeste 37 700 KM – rekla je ona.

Da u turizmu Srpske cvjeta siva ekonomija i da je mnogo onih koji izbjegavaju registraciju smještajnih kapaciteta i plaćanje boravišne takse, svjesni su i u Republičkoj TO. Prema njihovim podacima od ukupno 63 grada i opštine u Srpskoj, naplata boravišne takse zabilježena je tek u 45 lokalnih zajednica. Tokom 2016. godine, za 11 mjeseci u RS uplaćena je boravišna taksa u iznosu od oko 960 000 KM, dok je za cijelu 2015. godinu ta cifra iznosila više od 985 000 KM.

U Poreskoj upravi RS pokušali smo da saznamo koliko je vlasnika hotela, motela, apartmana i drugih vrsta privatnog smještaja kažnjeno zbog neplaćanja boravišne takse, ali do zaključenja ovog priloga odgovore nismo dobili. Za neplaćanje boravišne takse predviđene su kazne od 500 do 10 000 KM.

 

Izvor: Srpska Cafe