Tržište kapitala u FBiH: Korupcija sa podrškom stranačkih kartela
Svojevremena hapšenja i optužnice protiv čelnika tržišta kapitala u Federaciji nisu bili dovoljan alarm za hitnu i duboku reformu zakona koji definišu ovu oblast, a pogotovo za uspostavljanje sistema nadzora kako bi Komisija za vrijednosne papire FBiH prestala biti otuđeni centar moći u interesu uskog poslovnog kruga.
Kada su krajem 2020. godine izvršena hapšenja te maja 2021 podignute optužnice protiv nekoliko osoba za berzanske manipulacije i krivotvorenje trgovine vrijednosnim papirima, u predmetu nazvan „Profit“ to je trebao biti konačan signal da u ovom segmentu treba hitna i zakonska i kadrovska reorganizacija.
Sam podatak da su među optuženim i osumnjičenima bili predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze Zijad Blekić, potom predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasan Ćelam te vlasnici i uprava nekoliko investicijskih kompanije trebao je inicirati hitnu sjednicu parlamenta ili nadležne parlamentarne komisije.
No, politički karteli su optužnicu sarajevskog tužilaštva „gurnuli“ u okrilje klasične crne hronike, a u stvari je bila riječ o klasičnom podrivanju tržišta kapitala, sa elementima visoke korupcije. Time su jasno stavili do znanja da su te interesne grupacije u stvari dobro znale kako funkcioniše sistem i da je najvažnije da „njihov“ čovjek u tim strukturama nije zahvaćen istragom.
Primjera radi, da bi prikrio fikitvni promet dionica i druge kriminalne radnje, tadašnji predsjednik Komisije za vrijednosne papire Hasan Ćelam je lažirao izvještaj tražen od inspektora MUP-a KS da je izvršen nadzor kod brokerske kuće Eurohaus d.o.o. Sarajevo Zijada Blekića te da ne postoje osnovi za sumnju u manipulativne radnje.
Ćelam je isto dao važan doprinos u prevari radnika bivše „Trgovine Borac“ kojima je kao malim dioničarima sa više od 50% vlasništva prevarom oduzeto ne samo to vlasništvo nego su izgubili radna mjesta. Kao dioničari nestajali su „na papiru“ sa lažnim spiskovima no dolaskom Ćelama u Komisiju za vrijednosne papire „Trgovina Borac“ biva upisana u Registar sa lažnim podacima te je tako ozakonjena sva dotadašnja pljačka.
Trebale su proći godine da na vidjelo „ispliva“ samo dio malverzacija i pogodovanja proisteklih iz rada Komisije kojom je Ćelam suvereno vladao. No, to nije moglo proći bez posljedica, jer ozbiljni međunarodni investitori pomno prate šta se dešava na tržištu kapitala i znaju koliko mogu vjerovati onima koji u stvari trebaju nadzirati zakonitosti berzanskih trgovanja.
„Sve više se potvrđuje percepcija da ni članovima Komisije, niti pojedinim zaposlenicima nije prioritet zaštita tržišta i njegov razvoj, već rješavanje predmeta selektivno, u funkciji ličnih i interesnih koristi, bez uvažavanja zakonskih načela. U takvom sistemu, tržište kao javno dobro postaje kolateral pojedinačnih pogodbi. Tržište kapitala, koje bi u uređenim sistemima trebalo biti stub transparentnosti i izvor razvoja, u FBiH je svedeno na margine interesa – djelimično i zbog toga što su ključne institucije povjerene nekompetentnim osobama izvan sektora, kroz interesnu i klijentelističku raspodjelu funkcija“, detalj je iz međunarodne analize tržišta kapitala u Federaciji BiH.
Najbolji primjer sprege „berzanskih mahera“ i ovdašnje vlasti jeste kriminal sa (pre)prodajom dionica Bosnalijeka. Na Sarajevskoj berzi su dionice kupovane putem offshore fonda “Haden” iz Luksemburga u ime stvarnog kupca iz Rusije, “Imperia Pharme”. Edin Dizdar, nekadašnji član Nadzornog odbora “Bosnalijeka” i predstavnik fonda “Haden”. unatoč svim sumnjama I otkazu u Bosnalijeku, uspijeva da se putem ruskih “investitora” vrati na čelo ove kompanije i u sadejstvu sa Blekićem otkupljuje čak i dionice u vlasništvu Federacije. Tadašnji premijer Fadil Novalić i njegova vlada prodaju 19,25 posto vlasništva Bosnalijeka off-shore kompaniji iz Malte!
Iz godine u godinu primjetan je enormni pad trgovanja vrijednosnim papirima. U periodu od 2017. do 2021. godine trgovano je sa oko 20% od ukupno izdatih vrijednosnih papira, da bi nakon 2021. procenat trgovanja opao do tek nešto više od 5%, što znači da investitorima ovdašnje tržiše gotovo pa uopšte nije interesantno.
„Na plitkom tržištu kakvo je na Sarajevskoj burzi, većina transakcija je na žalost unaprijed dogovorena što nije poželjna tržišna praksa. Uvjeti za ovo su također definirani propisom. Međutim i ovdje Komisija koristi dvostruke aršine te pod istim paramerima kakvi su vrijeme i načini davanja naloga, u pojedinim slučajevima utvrđuje dogovorenu transakciju i s njom u svezi manipulaciju, a u drugima ne“, objašnjava za Žurnal jedan dobar poznavalac dešavanja u ovoj oblasti.
Sve navedeno, kao i dvostruki pokušaj ubistva zamjenika predsjednika Komisije za vrijednosne papire Mateja Živkovića, nije bio dovoljan alarm za hitnu i duboku reformu zakona koji definišu tržište kapitala, a pogotovo uspostavljanje sistema nadzora kako bi Komisija prestala biti otuđeni centar moći u interesu uskog poslovnog kruga.
Predstavnički dom federalnog parlamenta je 25. septembra usvojio „Izvještaj o radu Komisije za vrijednosne papire FBiH za 2024. sa Programom rada i Finansijskim planom za 2025. godinu“, bez suštinske diskusije, koja je očito već ranije vođena u (među)stranačkim kuloarima i kao takva potvrđena formalnim glasanjem stranačkih „vojnika“ u parlamentarnim klupama.
Piše: A. Gutić
Foto naslovna: Ilustracija
Izvor: zurnal.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
