Aleksandar Prokopčuk je 2016. godine izabran za potpredsjednika Interpola. Prvi je Rus koji je ušao u Izvršni odbor ove organizacije
Postoje veliki izgledi da na sjednici Izvršnog odbora Interpola, za novog predsjednika te organizacije, bude izabran Rus – Aleksandar Prokopčuk.
Sjednica se održava u Dubaiju, a delegati Interpola u srijedu će izabrati nasljednika bivšeg predsjednika. Po svemu sudeći, Prokopčuk ima dobre izglede da dođe na čelo ove organizacije. Njegov protivkandidat je Kim Jong Jang iz Južne Koreje, aktuelni privremeni predsjednik.
Dosadašnji predsjednik, Kinez Meng Hongvei, nedavno je uhapšen u svojoj zemlji zbog korupcije, a istovremeno je u sjedište Interpola stiglo i njegovo pismo, u kojem je zatražio momentalno razriješenje sa te funkcije.
Aleksandar Prokopčuk je 2016. godine izabran za potpredsjednika Interpola. Prvi je Rus koji je ušao u Izvršni odbor ove organizacije. Riječ je o iskusnom, prekaljenom profesionalcu, koji se od 2003. godine afirmisao kao neko ko je u stanju da se izbori i sa najkompleksnijim problemima – uglavnom je bio zadužen za obračun sa privrednim kriminalom.
Rođen je u Ukrajini, 1961. Studije je završio u Kijevu. Diplomirao je romanistiku i germanistiku, da bi 2000. godine stekao i neophodno obrazovanje iz oblasti ekonomije, što mu je dodatno pomoglo da izgradi zavidnu karijeru. Radio je u nizu bezbjednosnih agencija koje su se bavile borbom protiv korupcije. Ruski predsjednik Vladimir Putin dodijelio mu je 2003. godine čin general-majora. Prokopčuk je istinski poliglota – osim ruskog, engleskog, francuskog i njemačkog, potpredsjednik Interpola govori i italijanski i poljski.
Mogući izbor Prokopčuka izazvao je brojne negativne reakcije „partnera“ iz Amerike i EU. Zapad je zahvatila panika – Amerikanci i Britanci, u prvom redu, užasnuti su mogućnošću da se jedan Rus nađe na čelu važnog međunarodnog tijela.
Jednostavno, anglo-saksonski strah i averzija prema svemu ruskom još jednom su izbili na vidjelo. I opet, kao i mnogo puta do sada, Zapadnjaci se i ne trude da dokažu utemeljenost svojih ocjena i negativnih komentara vezano za kandidaturu Prokopčuka. Oni jednostavno iznose niz diskvalifikacija, i traže od ostatka svijeta da im vjeruje, i povinuje se njihovim željama.
Zapadni mediji i zvaničnici ističu da bi njegovim izborom Kremlj imao direktan uvid u niz informacija, ta da bi sa lakoćom dolazio do podataka o disidentima kojih se, navodno, želi dočepati.
Upravo je on, tvrde britanski zvaničnici, bio zadužen za podizanje optužnica protiv ruskih disidenata, koje su zatim slate u Interpol.
Glasno su negodovali i pojedini američki senatori. U otvorenom pismu objavljenom u ponedjeljak, četiri senatora pozvala su delegate Interpola da odbace kandidaturu Prokopčuka.
S druge strane, Kremlj sa indignacijom odbija sve optužbe i ocjene Zapadne javnosti, i najoštrije osuđuje bilo kakvo miješanje u proces izbora novog predsjednika Interpola.
„Smatramo da je nedopustivo bilo kakvo miješanje u izbore ove međunarodne organizacije“, apostrofirao je Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika, Vladimira Putina. „A, kako bismo drugačije mogli okvalifikovati istupe naših zapadnih partnera?“, upitao je on.
Izvor: Infomedia Balkan