Zašto je završio na -crnoj listi- Traži se od Amerikanaca da sve otkriju
Na prvoj ovogodišnjoj sjedncii poslanici će raspravljati o inicijativi koja traži otkrivanje podataka zbog kojih je Nikola Špirić završio na "crnoj listi" SAD-a.
Prva ovogodišnja sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH biće održana u idući ponedjeljak, 11. januara, a na dnevnom redu nalazi se 45 tačaka, među kojima i ona koja se odnosi na traženje dokaza o navodnoj umješanosti u korupciju delegata u Domu naroda BiH Nikole Špirića.
Inicijativa koju su podnijeli Predrag Kojović, Aida Baručija, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut predviđa da se raspravlja o tome zbog čega je Špirić stavljen na "crnu listu" SAD-a. Odnosno oni traže da se izda naređenje Ministarstvu pravde BiH i Ministarstvu spoljnih poslova BiH da u roku od 10 dana od dana usvajanja ove inicijative otpočnu proceduru traženja, diplomatskim i drugim prikladnim kanalima, informaciju i dokumentaciju od nadležnih organa SAD da je Špirić bio „uključen u javnu korupciju i ostvario korist od nje, uključujući ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH“.
U obrazloženju ove inicijative se navodi da je Ambasada SAD u BiH ranije odgovorila na medijske upite povodom imenovanja Špirića za člana Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, te je „tom prilikom istakla da posjeduje vjerodostojne informacije da je Špirić bio uključen u javnu korupciju i od nje ostvario korist“.
Nikola Špirić je za BUKU kratko prokomentarisao ovu inicijativu poručivši da poslanici mogu da rade šta god im je volja i da ga to mnogo ne uznemiruje.
"Neka oni rade šta hoće. Ja znam šta sam radio i znam da će se sve to dobro završiti. Nemam više šta dodati", rekao je Špirić.
Inače, Špiriću se godinama pripisuju razne afere koje nikad nisu doživjele sudski epilog. Odnosno, do sada je u više navrata ovaj visoki funkcioner SNSD-a bio pred optužbama za kriminal i korupciju milionskih razmjera, ali se na kraju sve završavalo na medijskim izvještajima i istragama policije.
Podsjećamo, Špirić je 2009. godine bio ključna figura afere "Audi". Radi se o kupovini službenog automobila za njega, gdje je cijena vozila za samo jedan dan neobjašnjivo porasla za 86.000 KM.
Mediji su već 2008. godine izvijestili da je firma Transjug iz Donjeg Žabara kupila sporni automobil marke Audi od firme Brčko Gas za 133.233 KM, da bi ga samo dan poslije prodala Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH za nevjerovatnih 219.900 KM. Tadašnji zamjenik Nikole Špirića Fuad Kasumović tvrdio je da iz originalnih računa proizilaze osnove sumnje da je budžet državnih institucija ovom kupovinom oštećen za 86.667 KM.
Takođe, tih dana se nagađalo i da je Nikola Špirić, nakon što mu je navodno dojavljeno da će se voditi istraga o ovom slučaju, naredio "prepravljanje" automobila kako bi se stvorio dojam da je Vijeće ministara BiH stvarno platilo sve što je prikazano u fakturi.
Ipak, 11. oktobra 2013. godine Tužilaštvo BiH obavijestilo je SIPA-u o obustavi istrage u ovom predmetu. Iz Tužilaštva BiH tada su kazali da Špirić nikada nije bio predmet istrage u tom predmetu i da je ispitan samo u svojstvu svjedoka.
Protiv Špirića je vođena i istraga u slučaju kupovine stana u Beču. SIPA je provjeravala Špirićeve bankovne transakcije iz 2008. godine, kada se na njegovim računima pojavilo više od 400 hiljada evra. Tim novcem Špirić je kupio stan u Beču.
Stan u Beču
U dva navrata je pokretana istraga zbog ovog slučaja, ali je Špirić novac koji se nalazio na njegovom računu opravdao navodeći da ga je zaradio zaradio prodajom knjiga i donacijama koje je dobio od prijatelja.
Špirić je bio prijavljen i za nepotizam i nesavjestan rad u službi, a to je uradila bivša zaposlenica Fonda za povratak BiH Irina Lovrić koja je podnijela krivičnu prijavu protiv Špirića, zato što je kao ministar finansija i trezora dozvolio isplatu plata tadašnjem direktoru Fonda za povratak BiH Mlađenu Božoviću nakon isteka mandata.
Špirića su određene kolege parlamentarci optužili da je kao predsjedavajući Zajedničke komisije Parlamentarne skupštine BiH za nadzor nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) BiH uputio OSA-i krivotvorene dokumente sa zaključcima koje članovi parlamentarne komisije nikada nisu usvojili.
Cin
Za kraj, mediji su istražujući na koji način je Špirić dijelio novac iz budžetske rezerve došli do saznanja da je pola miliona maraka namijenjenih za hitne i neplanirane situacije podijeljeno je rođacima i komšijama, pa čak i za radnike koji su radili na njegovoj porodičnoj kući u Drvaru.
Izvor:buka
