Zdravstvo u autu: Domovi zdravlja imaju manjak pedijatara, ginekologa, pulmologa, stomatologa...

Većina domova zdravlja ima manji broj zaposlenih u odnosu na broj sistematizovanih radnih mjesta. Domovi zdravlja i dalje imaju manjak medicinskog osoblja, posebno doktora specijalista porodične medicine, pedijatara, pulmologa, ginekologa, stomatologa

Zakon o zdravstvenoj zaštiti obavezao je Federalno ministarstvo zdravstva još 2010. godine da utvrdi srednjoročni plan ljudskih resursa za zdravstveni sistem FBiH. Rok je bio 18 mjeseci, pa je plan trebao biti donesen početkom 2012. godine. Od isteka ovog roka prošlo je 13 godina, smjenjivali su se ministri, ali plan nikada nije donesen. 

Ovaj plan važan je jer predstavlja osnovu za upravljanje kadrovima u zdravstvu u Federaciji BiH, a ukoliko ga nema to ostavlja ozbiljne posljedice na kvalitet zdravstvenih usluga, posebno u kontekstu sve izražajnih kadrovskih problema u zdravstvenom sektoru. Na činjenicu da nema plana pažnju skreću i revizori Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH u izvještaju o upravljanju ljudskim resursima u domovima zdravlja.

Također, Zakon o zdravstvenoj zaštiti obavezuje na izradu strateškog plana razvoja zdravstva koji donosi Vlada Federacije BiH, na prijedlog federalnog ministra zdravstva i mišljenje kantonalnih ministara zdravstva. Ovim planom određuju se prioriteti u zdravstvenoj zaštiti, zadaci i odgovorni za njihovo provođenje. 
Iako je prethodni plan istekao još 2020. godine, Federalno ministarstvo zdravstva nije izradilo novi prijedlog strateškog plana:

-…čime ozbiljno kasni s ispunjavanjem svojih zakonskih i planskih obaveza. Izostanak strateškog pristupa i smjernica za upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu doveo je do nezadovoljavajućeg stanja u ovoj oblasti, uključujući neravnomjernu raspodjelu ljudskih resursa, nedostatak stručnog kadra i izraženo nezadovoljstvo pacijenata zbog smanjene dostupnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga. Navedeno je imalo uticaj i na rad domova zdravlja, što potvrđuju informacije o realizaciji preporuka datih domovima zdravlja – navodi se u izvještaju revizije objavljenom u novembru ove godine. 

Revizijom je utvrđeno i da u domovima zdravlja nije uspostavljen efikasan sistem upravljanja ljudskim resursima, što ima za posljedicu manjak doktora određenih specijalnosti i nepružanje zdravstvenih usluga građanima u potrebnom obimu i blagovremeno.

- Postojeće sistematizacije radnih mjesta i popunjenost nisu međusobno usklađeni, niti su u skladu sa važećim Standardima i normativima zdravstvene zaštite FBiH. U pojedinim službama konstatovan je višak doktora određenih specijalnosti, niska radna opterećenost i neadekvatna iskorištenost postojećih raspoloživih resursa. Istovremeno, u drugim službama evidentan je manjak doktora i drugih zdravstvenih radnika, što je dovelo do neefikasne primarne zdravstvene zaštite i nezadovoljstva pacijenata.

Prezentirani podaci pokazuju da većina domova zdravlja ima manji broj zaposlenih u odnosu na broj sistematizovanih radnih mjesta. Najveći nedostatak zaposlenih u odnosu na sistematizaciju evidentan je u Kantonu Sarajevo (2.151 zaposlenih prema 2.517 sistematizovanih), Domu zdravlja Tuzla (707 od 932) i Cazin (217 od 310).

Suprotno tome, jedini dom zdravlja s viškom zaposlenih u odnosu na sistematizaciju je DZ Livno, koji ima 96 radnika, odnosno devet više od predviđenog broja prema trenutno važećoj sistematizaciji. Prema navodima menadžmenta, višak proizlazi iz zapošljavanja dodatnog medicinskog osoblja koje će biti obuhvaćeno novom sistematizacijom radnih mjesta koja je u fazi donošenja. 

Utvrđeno je da domovi zdravlja i dalje imaju manjak medicinskog osoblja, posebno doktora specijalista porodične medicine, pedijatara, pulmologa, ginekologa, stomatologa, i dr. Domovi zdravlja Bihać,  Cazin, Drvar, Goražde, Kanton Sarajevo, Mostar i Neum ističu da nedostatak medicinskog kadra otežava funkcionisanje ustanove i pružanje zdravstvenih usluga primarne zaštite. Veći domovi zdravlja poput KS i Tuzla ističu probleme prilikom popunjavanja radnih mjesta zbog velike fluktuacije kadra, deficita na tržištu rada, kao i zakonskih i proceduralnih prepreka.

Foto: Broj sistematizovanog i zaposlenog medicinskog i nemedicinskog osoblja u DZ

Također, u domovima zdravlja nije vršeno adekvatno praćenje radne uspješnosti i opterećenosti zaposlenih. Nisu utvrđeni mjerljivi pokazatelji učinka na osnovu kojih bi se mogla pratiti njihova efikasnost. Pitanje stimulisanja zaposlenih nije adekvatno uređeno internim aktima. Stimulacije se realizuju u sporadičnim slučajevima, po procjenama šefova službi i direktora domova zdravlja, dok se destimulacije nikako ne provode.

- Domovi zdravlja nisu redovno izrađivali godišnje planove specijalizacija doktora medicine i stomatologije, niti su ih zasnivali na stvarnim potrebama. Usvojeni planovi specijalizacija nisu se realizovali blagovremeno i u predviđenom obimu, najčešće zbog nedostatka finansijskih sredstava i nezainteresovanosti doktora za specijalizacijama iz određenih grana medicine. Postojeći propisi ne predviđaju da se domovima zdravlja posebno odobravaju sredstva za edukacije iz doprinosa.

Nedostatak ljudskih resursa domovi zdravlja osiguravali su zapošljavanjem na određeno vrijeme bez provođenja konkursne procedure i zaključivanjem ugovora o djelu.

Utvrđeno je i da je izvještavanje domova zdravlja prema osnivačima i kantonalnim zavodima za javno zdravstvo i zavodima zdravstvenog osiguranja neujednačeno, te se podaci o pruženim zdravstvenim uslugama i kadrovima ne koriste kao osnova za bolje upravljanje ljudskim resursima.

Kada je riječ o (ne)zadovoljstvu pacijenata uslugama pruženim u domovima zdravlja, utvrđeno je da ove ustanove nisu uspostavile adekvatan sistem ulaganja i procesuiranja žalbi pacijenata. U pojedinim domovima zdravlja nisu osigurane transparentne informacije o mogućnostima i načinu podnošenja žalbi, niti su formulari za ulaganje žalbi lako dostupni. 

- Određeni DZ nisu formirali ni komisije za razmatranje žalbi pacijenata, što su shodno važećoj regulativi trebali učiniti. U slučajevima kada se žalbe razmatraju najčešće se odbacuju kao neosnovane.
Neadekvatno upravljanje ljudskim resursima povezano je i sa konstatovanim sistemskim nedostacima.

Naime, Federalno ministarstvo zdravstva već godinama nije izvršilo obaveznu reviziju Standarda i normativa, a ni svi kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja prilikom obračunavanja sredstava za finansiranje domova zdravlja ne primjenjuju važeće standarde i normative – upozoravaju revizori. 

Piše: Branka Mrkić
Foto naslovna: Dom zdravlja Tuzla
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter