Mobing, pritisci, zloupotrebe: Radnici SRNE podnijeli Krivičnu prijavu protiv direktorice Tatjane Parađine (Foto)

Dobio sam pismo od novinara i radnika Srpske novinske agencije SRNA, koji su ogorčeni ponašanjem direktorice Tatjane Parađine, koja ne krši samo profesionalne norme i standard već i Zakon, zbog čega su protiv nje podnijeli Krivičnu prijavu Okružnom tužilaštvu. Šta se to događa u SRNI? Tekst novinara i radnika SRNE prenosim u cjelosti.

PODNESENE DVIJE KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV V.D. DIREKTORA SRNE TATJANE PARAĐINE

Imajući u vidu činjenicu da je Novinska agencija Republike Srpske – Srna jednočlano akcionarsko društvo čiji je akcionar Vlada Republike Srpske, dužni smo da vas obavijestimo da v.d. generlanog direktora Tatjana Parađina, ne samo da ne radi svoj posao odgovorno i profesionalno, nego je zloupotrebom položaja nanijela Agenciji materijalnu štetu od više desetina hiljada konvertibilnih maraka, direktno kroz sklapanje štetnih ugovora i propuštanjem da postupa u skladu sa pozicijom koju obavlja.

Iznijećemo samo neke od konkretnih primjera, držeći se isključivo činjenica, bez ličnih ocjena, ostavljajući nadležnim organima i čitaocima da procijene šta je istina. Krenućemo od radnika od kojih mnogi imaju ugovore o radu ili anekse koje je dogovarala Parađina, a potpisala v.d. glavnog urednika Dunja Pašalić, koja po aktima Srne to nije mogla.

Učinila je to na osnovu Ovlašćenja Parađine koje nije u skladu sa zakonom te ga je Parađina naknsdo izmijenila i taj novi dokument, pod istim brojem i datumom deponovala u arhivu. Dunja Pašalić nikad nije deponovala svoj potpis kod registarskog suda, a što je bila obavezna po članu 12. Statuta Agencije. Osim toga što su ovlašćenja Parađine suštinski različita, donesena su i na osnovu pravnih akata koji nikad nisu postojali ili već dugi niz godina nisu na snazi u Agenciji.

Zbog toga su protiv Parađine i Pašalićeve Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka podnesene krivične prijave. O svemu je obaviješten i Inspektorat Republike Srpske.

Inspekcija rada prilikom kontrole nije pronašla ništa sporno, jer inspektor nije analizirao niti tražio na uvid potrebnu dokumentaciju, i nije se upuštao u kontrolu akata koji su doneseni u vremenskom periodu dužem od 30 dana od dana izlaska na teren, a sporni uogovori sklopljeni su u ranijem periodu.

Važno je istaći da se jedan od ugovora o radu odnosi i na bivšeg šefa Dopisništva u Banjaluci Snježanu Lepir koju je Parađina smjenila za vrijeme porodiljnog odsustva. Kako Lepir nije radila, od nje je traženo da pošalje supruga da dođe po aneks ugovora iz Prnjavora u Banjaluku. Na kraju, dostavljen joj je putem pošte na kućnu adresu. Suvišno je objašnjavati koliko je to bilo stresno za Lepirovu koja je bila pred porodom.

Naglašavamo, niti jedno ovlašćenje do pisanja ovog teksta ne daje pravo Pašalićevoj da zapošljava radnike potpisujući ugovore o radu, niti da mijenja uslove zaposlenih potpisujući bilo kakve anekse ugovora, niti su za to ispunjeni navedeni uslovi predviđeni Statutom Agencije ili bilo kojim drugim opštim aktima.

Međutim, Pašalićeva je to morala raditi jer Parađina spada među /ne/radnike koje je premijer Radovan Višković javno prozvao da duže vrijeme ne dolaze na posao, a primaju punu platu. To je „pokriveno“ upisivanjem „osmice“ u šihtericu koje je popunjavala šef Dopisništva Istočno Sarajevo. Jer se Dopisništvo nalazi blizu adrese stanovanja Parađine.

Parađina „radi“ na Palama u porodičnoj kući, a povremeno, po potrebi, zlouotrebljavajući službeno vozilo odlazi u Bijeljinu ili na sastanke u Banjaluku. Bitno je istaći da se Parađina isto ponašala i dok je bila glavni i odgovorni urednik. Tako, jednom prilikom, dok je direktor bio Radmilo Šipovac, mjesec dana nije dolazila na posao u Bijeljinu, ne javivši se direktoru. Da sve bude gore, tražila je pismeno od Šipovca da joj isplati stimulaciju i plati rad na praznik za rad sa Pala, što je on i morao učiniti. Nerijetko je sebe sama predlagala za stimulaciju. Ovo sve, da ne bude zabune desilo se prije „korone“, a dešava se i sad.

Tatjana Parađina, koja je inače završila pravo na Fakultetu „Sinergija“ u Bijeljina, potpisivala je ugovore sa korisnicima, dostavljala ponude koje je ovjeravala različitim pečatima i prije nego što je imala pravo na to i tako dovela u zabludu brojne korisnike, a ovom prilikom navodimo samo neke iz 2022. godine koji su potpisani sa „Šumama Republike Srpske“, „Novostima pres Banjaluka, „Aluminom“ Zvornik, RTVBiH, „Dobojski info“, RUGIPP itd.

Ugovori su potpisani suprotno članu 314. važećeg Zakona o privrednim društvima Republike Srpske, gde se jasno navodi da direktor zastupa društvo nakon upisa u registar poslovnih subjekata, a što nije bilo slučaj u datim primjerima.

Parađina je, takođe, donijela tri odluke o isplaćivanju pomoći svim zaposlenima radnicima u Agenciji SRNA, pred kraj 2022. godine, zbog otežanih uslova rada u vrijeme korone ali su stvarno novčana sredstva isplaćena, ne svim zaposlenim kako je odlučeno, već po ličnom nahođenju Parađine “zato što ona tako kaže“. Takođe, ne možemo a da ne spomenemo Odluku o načinu parkiranja službenih auta i auta zaposlenih radnika ispred poslovnih prostorija Dopisništva Srne u Banjaluci, iako je upozorena da takvu odluku ne može da donese, jer navedena parking mjesta ispred Dopisništva nisu vlasništvo Agencije Srna, već javna površina. Sjajan primjer rukovođenja.

U nizu nezakonitosti je i potpisivanje ugovora o djelu sa penzionisanim šefom računovodstva Agencije Srne, Radom Bogićević, koja je Srnu koštala više od 25.000 maraka, iako Srna ima šefa računovodstva sa svim potrebnim licencama. Šefa računovodstva M. V. Parađina ignoriše, uopšte joj se ne obraća niti M.V. ima pristup potrebnim dokumentima, a koji je dozvoljen samo Bogićevićevoj.

Inspekcija rada ustanovila je nepravilnosti te Rješenjem u aprilu ove godine naložila da se ugovor o djelu raskine.

Međutim, po njoj svojstvenoj bahatosti, Parađina Bogićevićevu u maju ponovo angažuje po ugovoru o djelu samo ovaj put kao savjetnika, ali po još većoj bruto naknadi od oko 2.500 KM mjesečno.

Zbog ovakvog postupanja podnesena je i druga, a možda ne i poslednja krivična prijava Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka protiv Parađine, a obaviješten je i Inspektorat.

Tu nije kraj bahatosti samovolji pa je tako Parađina angažovala i pravnika Ranku Tomić, koja je u radnom odnosu u „Vodovodu“ Bijeljina, iako Srna ima dva pravnika.

Parađina ni do danas nije Srni nadoknadila novac koji je Agencija umjesto nje uplatila po izgubljenoj tužbi.

Zanimljiva je činjenica da je Parađina četiri godine bila glavni urednik, godinu direktor ali je njeno ime malo poznato u novinarskim grugovima, jer je radila nekoliko godina kao novinar, nakon čega je više godina bila redaktor u Redakciji Srne u Bijeljini. Put ka napretku počela je da krči kada je dobila priliku da bude zamjenik glavnog i odgovornog urednika. Nakon sto je izabrana za glavnog urednika, pritiscima, zlostavljanjem, podmetanjima i širenjem laži uspjela je da smijeni dva direktora, Radmila Šipovca i Jovicu Cvjetkovića i svakodevnim mobingom prisili na odlazak iz Srne mnogo poznatije kolege poput Gorana Maunage, Darka Gavrilovića, Mariane Šarčević…

Jedan od oružja iz arenala za obračun sa nepodobnim radnicima su i „sindrom praznog stola“ koji doveden gotovo do savršenstva, a kome su bili izloženi mnogi u Agenciji, nebrojeni mejlovi puni uvreda, sms/viber poruke krajnje neprofesionalnog, nesuvislog sadržaja, kao i prikrivanje osnovnih informacija koje su radnicima potrebne da bi obavljali svoj posao.

Kada spominjemo ovo, ne prejudiciramo da se radi o mobingu, svjesni smo da se taj termin zloupotrebljava kada neko želi da se negativno okvalifikuje i nije nam namjera da klevetom načinimo štetu Parađini, jer je dovoljno lako dokazivih primjera o njenom, blago rečeno, nesnalaženju na poziciji direktora.

Kada se „nekome popne na kičmu“ teren paralelno priprema van firme, predstavljajući zvaničnicima te ljude kao neznalice, neradnike, protivnike SNSD-a ili pojedinaca iz vlasti.

Već mjesecima traje agresivni pritisak Parađine da se promijene pojedini članovi Kolektivnog ugovora i drugih pravnih akata, iako joj je takođe sugerisano da bi izmjene koje traži, bile nezakonite. Tadašnji predsjednik Sindikalne organizacije Srne Dalibor Dragutinović odbio je da ih potpiše pa je, zbog prijetnji, bio prisiljen da odstupi sa te funkcije. Naslijedio ga je Dejan Lazarević, koji je pristao da bude u službi Parađine, ali ne i radnika, jer mnogim članovima sindikalne organizacije Srna nije jano kad je formalno uopšte i na koji način dotični izabran, osim da je predložen od uprave Srne…

Priča da je jedan od značajnih projekata koji je realizovan, novi portal Srne, njen rad, trud i ideja, nisu istinite, jer su ih uveliko dogovarali i planirali prethodni direktori.

Čeka se raspisivanje konkursa za nju koji joj je, kako je rekla, „obećan“.

Iz razumljivih razloga potpisnici ovih redova moraju ostati anonimni.

Piše: Nebojša Vukanović
Izvor: nebojsavukanovic.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter