Niko nije kriv za uništavanje GRASA: Za tužioce 325 miliona duga nije osnov za istragu

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo podnijelo je krivičnu prijavu protiv članova upravnih i nadzornih odbora GRAS-a, kao i nadležnih kantonalnih ministara uz optužbe da su za 10 godina upravljanja ovim preduzećem napravili akumulirani gubitak od 325.747.424 KM, da se protiv GRAS-a vode sudski sporovi ukupne vrijednosti 71.821.665 KM, da nisu izmirili 93.320.076 KM poreza i doprinosa za plaće od 2008. do 2016. godine, te da duguju 28.466.850 KM PDV-a. Za Kantonalne tužioce to nije dovoljan osnov za tužbu, jer ispada da je za sve kriv sindikat koji je tražio prava za radnike GRAS-a.

Ako napravite stotine miliona konvertibilnih maraka poreskog duga, ako ne plaćate PDV, ako vas čekaju izgubljene sudske presude sa velikim odštetama i dugujete milione za doprinose... ako zapošljavate mimo procedura, javne nabavke su vam netransparentne, ako dovedete gradski saobraćaj u stanje latentne opasnosti za živote i bezbjednost građane... za sarajevske Kantonalne tužioce Aida Hadžismailovića i Mirzu Mutavelića to nije dovoljno da pokrenu krivične prijave protiv odgovornih ministara saobraćaja, direktora GRAS-a, članova upravnih i nadzornih odbora preduzeća, kantonalnih premijera...

Dug koji je početkom 2008. godine bio 37 miliona konvertibilnih maraka za deset godina je narastao na dubiozu od 325.747.424 KM. Deset godina lošeg ili nikakvog upravljanja dovelo je do deserostrukog povećanja duga. Za tužioce Hadžismailovića i Mutavelića to nije dovoljan argument da se provede istraga o krivici nadležnih kantonalnih ministara i članova uprava koji su bili odgovorni za poslovanje GRAS-a u periodu od 2008. do 2018. godine.

KOLEKTIVNI UGOVOR KAO KOLEKTIVNO SAMOUBISTVO

Prije pet godina, tačnije 11. januara 2021. godine, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo podnio je Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu protiv članova upravnih odbora i nadzornih odbora u Kantonalnom javnom gradskom preduzeću „Gradski saobraćaj“ (GRAS), jer u periodu od januara 2009. do decembra 2016. nisu isplaćivani doprinosi i porezi za uposlene u ovom javnom preduzeću. Prema evidenciji Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, dug za poreze i doprinose koje ima GRAS za period 2009 - 2016 dostigao je nestvarnih 131.059.519,60 KM.

U prijavi Ured je naveo kako su članovi uprave GRAS-a u decembru 2006. godine potpisali Kolektivni ugovor bez provjere finansijskog uticaja na likvidnost preduzeća ili, jednostavno, nisu provjerili da li će GRAS moći ispoštovati preuzete obaveze.

U izjavi kantonalnim tužiocima Ljiljana Sakić, inače ministarka saobraćaja u Vladi KS u vrijeme potpisivanja Kolektivnog ugovora, a koja je u posjedu Žurnala, istakla je kako je krajem  2006. godine pozvana u kabinet premijera tada SDA-ovog, danas NIP-ovog Denisa Zvizdića, gdje joj je rečeno da je dogovoreno sa upravom i sindikatom GRAS-a potpisivanje Aneksa Kolektivnog ugovora i da ona to, kao resorna ministrica, treba potpisati. Sakićeva je izjavila kako nije postavljala pitanja jer je, kako je rekla, vidjela da je “premijer već sve odlučio”.

Nešto slično je u izjavi Tužilaštvu potvrdio i Šaćir Boškailo, tadašnji direktor GRAS-a, navodeći kako je Vlada KS, na čelu sa Zvizdićem, bila pod stalnim ucjenama i pritiskom sindikata GRAS-a i da je Vlada ta koja je potpisala Kolektivni ugovor. Tužiocima je još rekao, stoji u dokumentu, kako su mu Kolektivni ugovor “servirali na potpis” i kako je bio svjestan težine tog ugovora, kao i činjenice da GRAS to neće moći ispoštovati.

Navodno, tražio je objašnjenje Vlade i resornog ministarstva. U nekoliko navrata su mu, rekao je, obećali kako će  Vlada pokrivati gubitak po Kolektivnom ugovoru, a da bi on samo trebalo da potpiše. Za Boškaila najveću krivicu snosi sindikat GRAS-a, jer su, kako je izjavio, stalno prijetili štrajkovima i obustavom rada.

U izjavama Tužilaštvu koje su tokom istrage davali ministri, članovi odbora i premijeri Kantona Sarajevo u periodu od 2006. do 2016. godine svi redom su krivili one koji su bili prije njih na funkcijama, izbjegavajući svaku moguću odgovornost za nastalu štetu, čak i u slučajevima kada su nešto morali poduzeti kako bi se negativni trend zaustavio, a šteta bila manja.

Politički profit, kao i predizborna kupovina glasova i lažnog socijalnog mira, očito su bili važniji za vladajuće stranke u tom periodu.

OBEĆANJA BEZ POKRIĆA

Nedugo nakon potpisivanja, počele su pristizati tužbe jer nisu poštovani uslovi iz Kolektivnog ugovora. Međutim, razne uprave koje su prolazile tih godina kroz GRAS, kao i nadležni ministri, uporno su izbjegavali koristiti zakonsku mogućnost da izmijene uslove iz dokumenta  kako ne bi doveli u pitanje finanijsku likvidnost preduzeća. Zakon je, zapravo, omogućavao upravama da izmijene uslove ugovora ukoliko preduzeće nema sredstava da ispoštuje obaveze. Oni to ipak nisu uradili ni nakon 2010. godine, do kada je ugovor vrijedio. Pod istim, realno nepovoljnim uslovima za GRAS, ugovor je ostao na snazi do 2016. godine. Nestručne i neracionalne poslovne odluke napravile su znatnu materijalnu štetu GRAS-u, što je uzrokovalo smanjenje prihoda, pad kvaliteta usluga i nelikvidnost preduzeća.

Od potpisivanja Kolektivnog ugovora 2006. godine do kraja 2016. podignuto je 2.500 tužbi radnika protiv GRAS-a, što je dovelo do toga da je preduzeće u 2020. godini imalo skoro 50 miliona kKM rezervisanih sredstava, bez kamata koje su izuzetno visoke. Prema predviđanjima Budžetskog inspektorata, trošak koji bi GRAS mogao imati po ovom osnovu je višetruko veći od rezervisanih, pomenutih 50 miliona KM, a sve se to moglo izbjeći da je GRAS u svom budžetu isplanirao sredstva za realizaciju Kolektivnog ugovora.

Budžetski inspektorat, stoji u dokumentaciji u posjedu redakcije, posebno ističe kako nije urađena finansijska procjena Kolektivnog ugovora, iako je bilo jasno da iziskuje značajna finansijska sredstva, kako nisu planirana sredstva u slučaju tužbi uposlenika i nije urađeno ništa nakon što je Kolektivni ugovor istekao. Napominju kako GRAS nije iskoristio mogućnost korekcije vrijednosti koeficijenta i tako izbjegao tužbe, a novi Pravilnik o radu donesen je tek u junu 2015. godine.

Većina ispitanih članova upravnih i nadzornih odbora GRAS-a su tokom istrage tvrdili kako nikada nije postojala volja da se rješi ovaj problem, kako od uprave GRASA, tako i od sindikata uposlenika GRAS-a.

STEČAJ GRAS-a

U krivičnoj prijavi koju je podnio Ured za borbu protiv korupcije navedeni su i nalazi Ureda za reviziju finansijskog poslovanja institucija Federacije BiH, koji je ustanovio da je ukupni akumulirani gubitak GRAS-a 325.747.424 KM, da se protiv ovog javnog preduzeća vode sudski sporovi ukupne vrijednosti 71.821.665 KM, da nisu izmirili 93.320.076 KM poreza i doprinosa za plaće od 2008. do 2016. godine, te da duguju 28.466.850 KM PDV-a.

Pored toga istiću kako uprava GRAS-a nije uspostavila adekvatne interne kontrole štampanja, predaje i prodaje karata što, prema njihovom mišljenju, stvara sumnju u iskazani prihod od prevoza putnika u iznosu 19.739.229 KM. Također su ustanovili kako su rezervni dijelovi za vozila kojima je ranije upravljao GRAS, vrijedni skoro 20 miliona KM - neupotrebljivi.

Zbog činjenice da visina dugova GRAS-a, koji su nastali u periodu od 2006. do 2016. godine, višestruko prevazilazi kapital preduzeća, Pravobranilaštvo KS je u više navrata predlagalo da se provede stečajni postupak, jer preduzeće proizvodi ogromne akumulirane gubitke.

Ipak, za tužioce Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu Aida Hadžismailovića i Mirzu Mutavelića sve to nije dovoljan razlog za podizanje krivičnih prijava protiv odgovornih. Kako su naveli u obavijesti o neprovođenju istrage: “Tužilaštvo je donijelo naredbu da se istraga neće provoditi, s tim što je prilikom donošenja odluke, po službenoj dužnosti, cijenilo sve okolnosti konkretnog slučaja, tako i činjenice da li su ispunjena obilježja bilo kojeg krivičnog djela propisanog Krivičnim zakonom FBiH, te ukoliko bi našao da postoje i u tom pravcu bi donio adekvatnu odluku”.

Nakon donošenja ove odluke i obustavljanja istrage o uništavanju GRAS-a, tužilac Aid Hadžiselimović je prešao u POSKOK.

U međuvremenu se u Sarajevu desila tragedija kada je tramvaj GRAS-a iskočio iz šina i usmrtio mladića od 23 godine, a 17-godišnju djevojku teško ozlijedio. Građani Sarajeva izašli su na ulice protestujući, jer pretpostavljaju da ni za ovo niko neće biti kriv.

Piše: Eldin Karić
Foto naslovna: Zaslužni za kolektivni ugovor
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter