Reakcija na pandemiju izazvala epidemiju nasilja nad ženama: Najveći procenat žena trpi kombinovano nasilje
Danas se završava kampanja protiv nasilja nad ženama. Kampanja je počela 25. oktobra, a završava se 10. decembra i traje ukupno 16 dana, zbog čega naziv ove kampanje i jeste "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".
Tim povodom posjetili smo banjalučku Fondaciju Udružene žene i razgovarali sa aktivistkinjama ove organizacije, koje svake godine obilježavaju 16 dana aktivizma.
Fondacija Udružene žene već 20 godina obilježava globalnu kampanju protiv nasilja nad ženama. Da li je tokom ovog dugog perioda došlo do poboljšanja situacije u smislu veće svijesti o ovom problem (većeg broja prijavljenih slučajeva, usvajanja boljih zakona i efikasnijeg rada institucija)?
Ove godine fokus kampanje je na nasilju u porodici u kontekstu pandemije izazvane koronavirusom, kada se zbog mjera izolacije bilježi porast broja slučajeva. Žene koje su žrtve porodičnog nasilja u povećanom su riziku od nasilja, jer mjere nalažu izolaciju u porodičnim domovima koje za žrtve nisu uvijek sigurno mjesto. Prema izvještaju Fondacije Udružene žene, ove godine zabilježen je i veći broj poziva prema SOS telefonu. (Od početka 2020. godine do danas 1078 žena pozvalo je SOS telefon, a najčešće su se javljale žene od 35 do 50 godina. Prema njihovim podacima, žene koje su prijavile nasilje, najčešće su srednje stručne spreme i nezaposlene, a trpile su kombinovano nasilje koje je trajalo od jedne do pet godina.)
„Pandemija“ porodičnog nasilja nad ženama trajala je i prije izbijanja zaraze korona-virusom, a sada je dodatno pogoršana, rekla je za ranije za DW Pumzile Mlambo-Nguka, izvršna direktorka jedinice Ujedinjenih nacija koja se bavi pravima žena.
„Uz mjere izolacije, kada su žene zatvorene sa nasilnicima, možete samo zamisliti kako je to toksičan koktel. Zato je potrebno da vlade preduzmu više“, rekla je ona tražeći od država da službe koje se bave nasiljem u porodici proglase suštinski važnim i da ih ne ograničavaju u radu u vrijeme pandemije.
„Mjere podrazumijevaju da svaka zemlja ima telefonsku liniju“, dodala je Mlambo-Nguka. „Takođe podrazumijeva resurse za sigurne kuće jer žena mora imati gde da ode kada bježi od kuće. Sada je vrijeme da svuda bude dovoljno takvih sigurnih kuća, baš kako se pripremaju i dodatni kreveti u bolnicama.“
Amela Bašić Tomić, koordinatorica Sigurne kuće Banjaluka, izjavila je da je od početka godine u sigurnu kuću zbrinuto 40 osoba, i to 16 žena i 24 djeteta.
“Najveći procenat žena trpio je kombinovano nasilje, odnosno bile su izložene fizičkom, psihičkom, ekonomskom i seksualnom nasilju, a u prosjeku je to trajalo od jedne do pet godina”, kazala je Amela Bašić Tomić.
Portal Buka ovih dana provodi kampanju protiv govora mržnje, što je takođe vid nasilja, pa smo sa našim sagovornicama razgovarali o tome koliko je verbalno i psihološko nasilje prisutno. Da li ga je teže prepoznati kao nasilje, kakve posljedice ostavlja ova vrsta nasilja i da li zakon tretira ove slučajeve na isti način kao i kada žrtva trpi fizičko nasilje?
Od 1. maja ove godine na snazi je novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj kojim je nasilje u porodici kvalifikovano kao krivično djelo. Prema podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS u prošloj godini zabilježen je povećan broj prijava u odnosu na 2018. godinu za 14.4 odsto više, a podaci za prvih šest mjeseci ove godine pokazuju da je stanje ove godine otprilike na prošlogodišnjem nivou. Prema zvaničnim podacima, u 90 odsto slučajeva počinioci nasilja su muškarci.
Pozivom na SOS telefon 1264, koji je aktivan 24 časa, žrtve nasilja u porodici ili drugih oblika rodno zasnovanog nasilja mogu dobiti psihološku podršku, informacije o zaštiti svojih prava i procedurama zaštite prava pred institucijama. SOS poziv je besplatan i anoniman ukoliko osoba koja traži pomoć to želi. Pozivom na SOS telefon takođe možete prijaviti nasilje ili dobiti informacije i savjet kako pomoći ženama i djeci žrtvama nasilja u vašem bliskom okruženju.
Izvor:buka
