Šta se dešava na BiH političkoj sceni? Desničarski narativ na ljevici - Radikalne socijaldemokrate
Ukoliko izuzmemo Savez nezavisnih socijaldemokrata, koji je odavno sve samo ne socijaldemokratska stranka, SDP je godinama slovio za jedinu značajniju bh. stranku socijaldemokratskog usmjerenja. Međutim, postavlja se pitanje da li su i oni autentične socijaldemokrate?
U Sarajevu bi uskoro trebao biti postavljen spomenik bosanskim specijalcima odreda “Bosna”. Spomenik će biti, ni manje ni više, nego tenk, i biće postavljen u blizini jedne škole. Da sve bude dodatno “začinjeno”, za tenk u blizini škole se zalaže gradonačenica, inače socijaldemokrata!
Riječ je o spomeniku koji je u planu godinama, ističe portal Klix, ali doživio je brojne otpore s različitih strana pa je njegovo postavljanje stalno odgađano.
Navode da je jedan od glavnih problema onih koji su bili protiv te ideje upravo tenk, a da to ostane kao konačno rješenje insistirala je gradonačelnica Benjamina Karić, inače članica Socijaldemokratske partije.
Karićevoj ovo nije prvi put da nastupa “malo desnije” od ideološkog pravca koji (bi trebala da) slijedi njena partija. Pored nje, “desničari” u socijaldemokratskim redovima su, između ostalih, i ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, kao i bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Ukoliko izuzmemo Savez nezavisnih socijaldemokrata na čelu sa Miloradom Dodikom, koji je odavno sve samo ne socijaldemokratska stranka, SDP je godinama slovio za jedinu značajniju bh. stranku socijaldemokratskog usmjerenja. Međutim, postavlja se pitanje da li su i oni autentične socijaldemokrate?
U posljednje vrijeme u Federaciji BiH je primjetno zaoštravanje narativa, i to od strane političara iz lijevo orijentisanih stranaka kao što je SDP. Da li se to može posmatrati kao reakcija na akciju, uzevši u obzir da iz Republike Srpske dolazi sve agresivniji narativ o otcjepljenju, dok Milorad Dodik odavno vrijeđa Bošnjake? Ili je možda razlog da se dodvore glasačima bližim desnici? Ili njihovo ideološko opredijeljenje nije iskreno, a oni su u suštini desničari? Ako uopšte u našem političkom habitusu možemo govoriti o eksplicitnim ideološkim i političkim podjelama na ljevicu, desnicu i centar?
Naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung Tanja Topić za Gerilu kaže da je ovo pitanje višeslojno i da se može posmatrati na nekoliko nivoa.
“Generalni okvir u kojem se kreće politika BiH zadnja dva desetljeća je relacija akcija-reakcija. Gotovo da rijetko imamo proaktivne politike, već smo decenijama energiju i živce iscrpljivali reagujući jedni na druge, pa onda reagujući na reakciju i tako u nedogled. Do danas nismo izašli iz tog začaranog kruga ping-pong politike”, ističe Topićeva.
Navodi da je prvi nivo na kome se može posmatrati navedeni problem taj da je naš politički prostor “kontaminiran agresivnim govorom mržnje, dominantni narativi su uvredljivi često ponižavajući po mnogim osnovama, negiraju državu, pojedine etničke skupine, pojedinačna ljudska prava pa onda često kao izrazi nemoći na tu agresivnost dobijemo drugu vrstu agresivnosti, i opet smo u začaranom krugu”.
Kao drugi nivo izdvaja nepostojanje jasne ideološke matrice između lijevih i desnih, što se na kraju vrlo često svodi na populizam, “pa pojedini političari nastoje da se dodvore onom biračkom tijelu koje je brojnije a pripada drugom ideološkom miljeu”. Naglašava da naši političari nisu izuzetak, navodeći slučaj Zorana Milanovića kao najistaknutiji primjer te transformacije.
Naposlijetku, ističe da je treći nivo na kome se može posmatrati ovaj problem taj da je dio političara zaista takvih retrogradnih stavova a utočište su našli u progresivnim partijama.
“Ono što možemo je postaviti pitanje odnosa stranačkog rukovodstva prema tome – dijelom to obrazlažu poštovanjem slobode mišljenja i različitosti ne upuštajući se u suštinsku polemiku. Dok su stranački vojnici na rukovodećim pozicijama, stranačko rukovodstvo će zažmiriti i pred nasiljem nad ženama, njihovom rigidnom odnosu prema manjinama, pripadnicima LGBT populacije, mizoginim izjavama i religijskoj rigidnosti koju isti često javno promovišu”, navodi Tanja Topić.
Što se političkih i društvenih podjela tiče, politički analitičar Velizar Antić za Gerilu kaže da u našem društvu imamo, prije svega, nacionalni i vjerski nivo društvenog rascjepa i podjele.
“Tek onda u okviru svake od tih nacionalnih zajednica imamo podelu na desne i leve političke partije. Po pitanju nacionalnih interesa, bilo kog naroda, sve političke partije bilo sa levice ili desnice na prvo mesto stavljaju nacionalne interese. Iz tog razloga, kod Bošnjaka imamo SDP koji jeste socijaldemokratska partija i kao takva jeste na levici, međutim, njima će uvek na prvom mestu biti interesi bošnjačkog naroda pa tek onda dolaze ideje socijaldemokratije. Da je ovo zaista tako, dovoljno je pogledati kako se SDP odnosi prema pitanjima iz skorije istorije našeg društva, pitanjima razloga za izbijanje rata, karaktera tog rata, ko je koga napadao i zašto, ko je na kraju krajeva izazvao rat, ali i pitanjima kako danas urediti društvo i kuda treba da ide država BiH”, ističe Antić.
Naglašava da što se ovih pitanja tiče, ne postoji suštinska razlika između SDA i SDP, i da “koliko god se u SDP-u trudili da se predstave kao partija koja je prevazišla nacionalne podele, odgovorima na mnoga pitanja postaje jasno da su oni partija bošnjačkog naroda”.
Antić ističe da je dodatni razlog zašto SDP zauzima ratoborniju nacionalnu retoriku taj da su oni došli na vlast sa jako tijesnom većinom.
“Njima SDA duva za vrat i konstantno ih optužuje za izdaju nacionalnih interesa Bošnjaka, a pošto znamo da za SDP dominantno glasaju upravo Bošnjaci, oni prosto moraju da pojačaju nacionalnu retoriku kako bi sebe glasačkoj mašineriji predstavili kao veći zaštitnici interesa bošnjačkog naroda od same SDA. Tako da je taj pritisak koji imaju sasvim sigurno dodatni razlog da igraju na varijantu pojačane ratoborne nacionalne retorike”, smatra Antić.
Dodaje da ukoliko na sve to dodamo i nacionalnu retoriku kojom se Milorad Dodik služi posljednjih nekoliko godina i na osnovu koje dobija veliku podršku birača u Republici Srpskoj, “jasno je da je ovo još jedan od dodatnih razloga za podizanje nacionalnih tenzija i retorike i u SDP”.
“Dakle, ono što je u njihovoj suštini je samo dodatno isplivalo na površinu i u potpunosti ogolilo činjenicu da je i SDP baš kao i SDA partija koja se pre svega bori za interese bošnjačkog naroda u BiH i da to u ovom trenutku ne mogu nikakvom mimikrijom ni da sakriju”, smatra Antić.
Foto naslovna: Klix.ba/Ilustracija/Spomenik bosanskim specijalcima odreda "Bosna" u Sarajevu
Izvor: gerila.info
Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter
