Šta donose izmjene zakona o javnim nabavkama: Visoke novčane kazne, krivično gonjenje, zabrana..

..vršenja djelatnosti, otkazi - Iz Agencije za javne nabavke kažu kako će usvajanje ovih izmjena te usvajanje Krivičnog zakona BiH i u Domu naroda će predstavljati najozbiljniju antikoruptivnu reformu u posljednjih 20 godina u sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini

U junu ove godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama. Ove izmjene trebaju biti usvojene na sjednici Doma naroda državnog parlamenta. Izmjene predviđaju smjene s dužnosti ministara i direktora, otkaze službenicima i članovima tenderskih komisija, zabranu obavljanja djelatnosti za kompanije koje budu učestvovale u nezakonitim aktivnostima. Predviđene su i visoke kazne za fizička i pravna lica.

Zakonom se predviđa i krivično djelo “nesavjestan rad u postupku javne nabavke”. 

Iz Agencije za javne nabavke kažu kako će usvajanje ovih izmjena te usvajanje Krivičnog zakona BiH i u Domu naroda predstavljati najozbiljniju antikoruptivnu reformu u posljednjih 20 godina u sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, a da svaki dan svjedočimo razlozima za hitnost da se ovaj posao završi što je moguće prije:

-Na ovim zakonima koji će definitivno drastično smanjiti zloupotrebe u javnim nabavkama i omogućiti ozbiljno prekršajno, ali i krivično gonjenje onih koji krše zakon, radili su između ostalih i eksperti iz Agencije za javne nabavke i Tužilaštva BiH, a svoj značajan doprinos kroz prijedloge i amandmane su dali poslanici i opozicije i vlasti. To je snažna poruka ujedinjenosti protiv brutalnih zloupotreba i krađe javnog novca za koju se nadamo da će uskoro potvrditi i Dom naroda.

Agencija za javne nabavke paralelno sa ovim primarnim i hitnim izmjenama koje su u proceduri, priprema tekst novog Zakona o javnim nabavkama koji se tiče svih drugih oblasti zakona. Cilj je, kao i kod zakona koji čeka usvajanje, učiniti javne nabavke poštenim, jasnim i odgovornim. Kao primjer uvažavanja sugestija učesnika javne rasprave iz Agencije navode prijedlog koji je poslao veći broj učesnika javne rasprave.

Tiče se razdvajanja funkcija u procesu javne nabavke na način da će ugovorni organi morati interno propisati da nijedno lice ne može učestvovati u više od jedne faze procesa javne nabavke, poput planiranja, pripreme dokumentacije, ocjene ponuda, donošenja odluka i realizacije ugovora:

- Ovaj prijedlog je opravdan i vrlo koristan i naći će svoje mjesto u tekstu novog Zakona. Zahvaljujemo svim učesnicima u ovom procesu — ugovornim organima, ponuđačima, institucijama, civilnom društvu i pojedincima — koji svojim prijedlozima pomažu da novi Zakon bude bolji, pravedniji i bliži stvarnim potrebama, te ih pozivamo da i dalje dostavljaju svoje prijedloge.

Profesor Nermin Lapandić, ekspert za javne nabavke, ipak smatra da u predloženim izmjenama postoji nekoliko problema. Kako je rekao za medije, problem predstavlja jednako sankcionisanje bezazlene greške i namjernog kriminalnog ponašanja. Smatra da je potrebno precizno napraviti razliku u težini prekršaja u skladu sa načelima pravičnosti.

Osim pitanja odgovornosti nadzornih tijela, navodi i da odgovorni moraju imati sigurnost da mogu reagovati brzo u kriznim situacijama, ali pod jasno preciziranim uslovima sa definisanom dokumentacijom i naknadnim provjerama da nije bilo lične koristi:

- Ovakva mjera štiti i javni interes i ljude koji odgovorno obavljaju svoj posao.

Osim ovih primjedbi, za Dnevni avaz je iznio i niz drugih u izmjenama zakona:

-U praksi, “tajnost” se često koristi kao zaklon za netransparentnost. Ovim se ne negira potreba za određenim tajnim nabavkama, ali treba tražiti odgovornost ako se to zloupotrebljava. Osim toga, omogućavanje jednom kontroloru diskreciono pravo odabira prekršioca je jedan od osnovnih problema u borbi protiv korupcije. Tako propisana selektivna kontrola daje prostor za političko ili interesno motivisano djelovanje. Stoga je potrebno propisati da se automatizmom pokreće postupak, čime se sistem čini objektivnijim i otpornijim na pritiske i korupciju.

Izmjene zakona predviđaju da dosadašnje kazne od 1.500 do 15.000 KM za instituciju budu povećane na 3.000 do 30.000 KM. Umjesto sadašnjih od 300 do 3.000 KM za odgovorno lice u instituciji predviđeno je 4.000 do 20.000 KM. Kako je prilikom predstavljanja izmjena naveo direktor Agencije za javne nabavke Tarik Rahić, uvedena je mjera koja do sada nije postojala, a to je zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti:

-Jasno smo definisali ko se smatra odgovornim licem u instituciji za prekršaj, što do sada nije bio slučaj. To nije samo ministar, to nije samo direktor. Nema nedodirljivih. To su i ona lica koja učestvuju u pokretanju procesa nabavke, u njegovom provođenju, članovi komisije za nabavke… Obuhvatili smo definisanjem prekršaja skoro cijeli proces javne nabavke – naveo je.

U praksi će biti još otvorenih pitanja, Prevashodno, da li će Agencija za javne nabavke ima dovoljan broj zaposlenih za provedbu, praćenje i podršku politikama provođenja javnih nabavki, te kakva će biti koordinacija sa revizorskim, a naročito pravosudnim institucijama. Svjesni da će i tužilački posao biti na ispiutu gelde primjene zakona, na izradi zakonskih rješenja i njihovom unapređenju od 2022. godine aktivno je radilo i Tužilaštvo BiH:

-Vjerujemo da ovaj tekst koji je predložen predstavlja značajan iskorak u pogledu zaštite javnih sredstava i u pogledu borbe protiv korupcije - rekao je  predstavnik Tužilaštva BiH Emil Pinkas. 

Zakonske prijedloge za izmjenu u parlamentarnu procedure su uputili predsjedavajući Kluba poslanika SDPBiH Saša Magazinović, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS - PDP - Za pravdu i red Mira Pekić, predsjedavajući Kluba poslanika NiP-a Nihad Omerović, predsjedavajuća Kluba poslanika NS - BHI KF Sabina Ćudić i predsjedavajući Mješovitog kluba Jasmin Emrić. Saša Magazinović naveo je da će najteže zloupotrebe javnih nabavki će konačnim usvajanjem zakona biti sankcionisane kaznom zatvora umjesto sadašnjih mizerno malih novčanih kazni:

-Pošteni nemaju razlog za brigu, za njih nema nikakvih promjena. Ovi drugi se sa razlogom brinu, lobiraju i pokušavaju zaustaviti usvajanje zakona – kaže. 

Magazinović je napomenuo da oni koji rade u skladu sa propisima nemaju razloga za strah, jer se za njih ništa ne mijenja, dok oni koji se bave zloupotrebama u javnim nabavkama imaju ozbiljan razlog za “strah i nesanicu, jer valjda tako stvari i treba da funkcionišu”:

-Ovo nisu zakoni protiv ljudi, nego zakoni u korist javnog interesa i pravičnosti. Svi smo godinama frustrirani spoznajom o krađama na tenderima koje nam se dešavaju pred očima, a gdje počinioci prolaze nekažnjeno. Svjestan sam da su mnogi izgubili nadu da se nešto može promijeniti, ali ja smatram da može i borim se za to.

Krađa kroz javne nabavke usvajanjem ovih zakona se više neće tretirati kao 'greška' za koju se plaća simbolična kazna, nego kao krivično djelo za koje slijedi kazna zatvora. Ovim zakonima želimo pokazati da društvo ne smije da funkcionira na osnovu privilegija i veza, već na osnovu odgovornosti i jednakosti pred zakonom. Ovo su zakoni koji vraćaju nadu u poštenije društvo. Pozivam vas da pratite kako se ko odnosi prema njima.

Paralelno sa procedurom usvajanja izmjena eskalirao je i višegodišnji problem nepoštivanja ovog zakona i izuzimanja pojedinih subjekata iz Sistema javnih nabavki. Agencija za javne nabavke BiH upozorila je na tri subjekta koja su se izuzela iz sistema javnih nabavki – Ceste Mostar, Reumal Fojnica i Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina d.o.o. Foča. Godišnje se na taj način utroše milioni konvertibilnih maraca, a Ceste Mostar i Reumal Fojnica reagovale su na saopštenje Agencije.

Direktora Agencije Tarika Rahića optužili su za zloupotrebe i pritisak. Reumal Fojnica je od 2015. potrošio 25 miliona KM bez provođenja javnih nabavki.

Iz Agencije navode kako samo pozivaju da se primjenjuje Zakon o javnim nabavkama, tamo gdje je to obaveza:

- A kod Cesta je to obaveza. Bez obzira na sve pokušaje zamjene teza – kažu.

Iz HES-a Gornja Drina d.o.o. Foča kazali su kako oni nisu dužni poštivati Zakon jer nisu javna firma i jer je došlo do promjene vlasništva te da im je većinski vlasnik Elektroprivreda Srbije. Iz Agencije ističu da je HES "igrom" s promjenom strukture vlasništva napravio "loš pokušaj zaobilaženja primjene Zakona o javnim nabavkama":

-U svom demantiju, koji je podnesen, da apsurd bude veći, preko advokata, zapravo se priznaje i otkriva šta se to 'promijenilo' u statusu HES između trenutka kada su se registrovali na Portal javnih nabavki 2019. godine, kao ugovorni organi i počeli primjenjivati Zakon o javnim nabavkama i trenutka kada su odjednom "odlučili" da više nisu ugovorni organ i da se zakon na njih ne odnosi.

Naime, shvatili su, mada pogrešno, da im je najlakše i najbrže, a kako bi stvorili kakav-takav 'osnov' za 'odluku' da ne primjenjuju Zakon o javnim nabavkama, da promijene vlasničku strukturu, te da Elektroprivreda Srbije, a time država Srbija preuzme 51 posto vlasništva, a da Elektroprivreda Republike Srpske zadrži 'samo' 49 posto vlasništva, pa će kao biti moguće po tom 'osnovu' zastupati tezu da HES nije u većinskom državnom vlasništvu, nego u većinskom vlasništu Elektroprivrede Srbije – navode iz Agencije. 

Foto: HES Foča

Transparency International BiH navodi da je, zbog velike količine novca koji se na godišnjem nivou troši za nabavke dobara i usluga u okviru javnih projekata, oblast javnih nabavki naročito podložna korupciji. Korupcija u javnim nabavkama poskupljuje vrijednost javnih ugovora i do 50% (u nekim situacijama čak i više), a pored finansijskih gubitaka, šteta prouzrokovana slabijim kvalitetom pruženih javnih usluga može imati i druge nesagledive posljedice, čak i gubitak ljudskih života.

Zbog toga je snažan i transparentan sistem javnih nabavki ključan za sprečavanje korupcije u ovoj oblasti. TI je analizirao efikasnost primjene ranijih izmjena Zakona o javnim nabavkama BiH od 2022. do kraja avgusta 2024. godine, fokusirajući se na planiranje nabavki, izuzeća od primjene zakona, te na netransparentne postupke:

-U čitavom prethodnom periodu, od usvajanja prvog Zakona o javnim nabavkama u BiH 2004. godine, segment planiranja nabavki i pripreme postupaka bio u velikoj mjeri normativno zanemaren.

To je rezultiralo hroničnim, gotovo dvodecenijskim nekvalitetnim planiranjem, nabavkama upitne svrsishodnosti, čestim izmjenama i dopunama planova, njihovoj lošoj realizaciji (o čemu svjedoče i izvještaji glavnih službi revizije javnog sektora na svim nivoima), te posljedično neblagovremenom provođenju postupaka, neadekvatno pripremljenoj tenderskoj dokumentaciji, velikom broju žalbi i drugim problemima u praksi. 

Prema procjenama, godišnje se u procesu javnih nabavki u BiH ukrade oko milijardu maraka. U jednoj od ranijih analiza portala Pratimo tendere navedeno je kako su elementi korupcione rizičnosti utvrđeni u 2.654 (77 %) praćenih postupaka javnih nabavki, čija je ukupna vrijednost 546.890.567,88 KM bez PDV-a.

Piše: Branka Mrkić
Foto naslovna: Ilustracija
Izvor: zurnal.info

Pratite portal Infomedia Balkan i na društvenim mrežama: Fejsbuk i Tviter